Vize za SAD su praktički riješene. Ali što je sa sporazumom koji će poduzetnicima uštedjeti milijune?
Nadležna tijela ne žele precizirati kada bi pregovori mogli završiti
Hrvatska je, doznali smo ovoga tjedna, vrlo mali korak do ukidanja viza za turistička i poslovna putovanja u Sjedinjene Američke Države. Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je u ponedjeljak da je nominirao Hrvatsku za Program izuzeća od viza, čime je postupak ušao u završnu fazu.
U optimističnom scenariju, do kraja godine građani koji putuju u SAD više neće trebati vizu. Taj potez imat će simboličnu i praktičnu vrijednost. Hrvatska je jedna od tek četiri članice Europske unije čiji državljani za put u SAD trebaju vizu (uz nas, tu su još Bugarska, Rumunjska i Cipar).
Jednostavnije na put
Jednom kada budu ukinuta i protupandemijska ograničenja, putovanja će biti jednostavnija, a i nešto jeftinija. Američka administracija slikovito objašnjava: bit će lakše planirati kupovinu u New Yorku, odlazak na vjenčanje rođaka u Pittsburghu, posjetiti Grand Canyonu u Arizoni ili filmski festival u Austinu.
Ukidanje viza olakšat će, svakako, obiteljska, turistička i poslovna putovanja, ali ipak neće imati velike ekonomske učinke niti presudan utjecaj na poslovanje između dviju država. Na poslovanje – o čemu već godinama govore domaći poduzetnici – puno će više utjecati drugi sporazum, onaj o kojem se prvi puta počelo pregovarati prije više od četvrt stoljeća.
Kako su počeli pregovori
Prvi zaključak jedne hrvatske Vlade da se krene u pregovore i sklapanje sporazuma između Hrvatske i SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja datira još iz srpnja 1993. godine. Gotovo tri desetljeća kasnije, u rujnu 2020., Plenkovićeva Vlada stavila je taj zaključak „izvan snage“. Hrvatska je, međutim, još uvijek jedina članica Europske unije koja nema potpisan takav sporazum sa SAD-om.
Unatoč lobiranju i inicijativama kojih, osobito zadnjih godina, nije nedostajalo. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj je, na primjer, prije tri godine sastavila analizu u korist potpisivanja ugovora. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je o tome na susretima s Donaldom Trumpom koji ju je uvjeravao da će potaknuti svoju administraciju da riješi ovaj problem.
Pri kraju Trumpova mandata, u rujnu prošle godine, američka strana je ministru financija Zdravku Mariću uručila prijedlog nacrta sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Pregovori su – opet – mogli početi. I još uvijek traju.
‘Intenzivno’ i ‘prijateljski’
„Nadležna tijela RH i SAD-a održavaju bilateralne međunarodne pregovore na kojima se usklađuju pregovaračke pozicije te se pregovori odvijaju u prijateljskom tonu. Pregovori su intenzivni te obje pregovaračke strane aktivno nastoje postići zajednički dogovor oko teksta Konvencije”, kažu iz Porezne uprave na naš upit.
Osim što tvrde da su pregovori “intenzivni”, a atmosfera “prijateljska”, iz Porezne uprave ne žele precizirati kada bi pregovori mogli završiti, a sporazum (odnosno, Konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak) stupiti na snagu.
Smanjeni prihodi i konkurentnost
Taj trenutak željno čekaju izvoznici i, posebno, poduzetnici u IT sektoru. Posljednjih godina mediji su u više navrata pisali koliko bi ovaj sporazum pomogao u poslovanju upravo tih tvrtki kojima nepostojanje tog sporazuma, kako upozoravaju, utječe na prihode i konkurentnost.
U kolovozu 2019. Hrvatska gospodarska komora izvijestila je o nastupu hrvatske industrije računalnih igara na sajmu Gamescom, podsjetivši i na pitanje dvostrukog oporezivanja. Citirali su pritom predstavnike hrvatskih tvrtki.
„Definitivno najveći izazov je što nemamo ugovor o dvostrukom oporezivanju s SAD-om, što umanjuje prihode studijima i time smanjuje konkurentnost na svjetskom tržištu. To svakom studiju predstavlja problem, pogotovo mladim ljudima koji bi krenuli nešto raditi pa većinu prihoda im uzme porez“, ocijenio je tada Andrej Levenski.
Koristi za tvrtke i građane
Kada su prošle jeseni počeli pregovori, iz HGK su ponovno upozorili da nepostojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja “smanjuje transparentnost poslovanja”, a to što jedino Hrvatska u EU nema takav ugovor “stavlja hrvatske poduzetnike u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na poduzetnike iz ostalih članica EU”.
U analizi Američke gospodarske komore, koju smo ranije spomenuli, osim transparentnosti poslovanja, administrativnog i financijskog rasterećenja te poticanja investicija, navodi se da će sporazum pomoći i pojedincima. Na primjer, Amerikancima koji ovdje imaju kuću i provode značajan dio godine u Hrvatskoj.
Oni su “izloženi mogućnosti da ih Hrvatska tretira kao porezne rezidente, što dodatno komplicira njihovu situaciju čak i ako ne ostvaruju prihode u Hrvatskoj, jer su istovremeno podložni oporezivanju u SAD-u na temelju državljanstva”. Ovo bi se, smatraju, “moglo jednostavno razriješiti uz postojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”.
Utješna nagrada – bezvizno putovanje
Sporazum će, dakle, poboljšati uvjete poslovanja za tvrtke u obje zemlje, ali bi mogao donijeti neke koristi i građanima. No, očito će se još malo morati strpjeti dok “intenzivni” pregovori u “prijateljskom tonu” ne završe, pa još Hrvatska i SAD odrade i zakonodavnu proceduru za stupanje konvencije na snagu.
Dotad će se morati zadovoljiti nešto manjim, ali također bitnim iskorakom – jednostavnijim, bezviznim odlaskom na rođakovo vjenčanje.