Vlada 13 mjeseci piše upute općinama kako da prikazuju troškove. Opet je sve odgođeno, neće ih objaviti do lipnja
Neki su već digli ruke od čekanja i sve objavili sami
Vlada je uspjela: 13 mjeseci nakon što su općine, gradove i županije obvezali da na internetskim stranicama objavljuju kako troše proračunski novac, Ministarstvo financija uspjelo je dovršiti službenu uputu kako točno to trebaju činiti. Konkretno, tko je sve dužan objavljivati isplate iz proračuna i koje podatke građani moraju dobiti na uvid.
Naputak od sedam članaka kaže, među ostalim, da se, kad se novac isplaćuje tvrtkama, udrugama, ustanovama, obrtima, obiteljskim gospodarstvima i slično, mora objavljivati naziv primatelja, OIB, iznos isplate i što je točno plaćeno. Za fizičke osobe koje primaju novac iz proračuna, primjerice stipendiju ili doplatak za dijete, neće se objavljivati osobni podaci, već samo iznosi i vrsta rashoda.
Objave tek od lipnja
Informacije o trošenju javnog novca moraju se objavljivati najmanje jednom mjesečno, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. U resoru ministra Marka Primorca predvidjeli su da naputak na snagu stupi 1. ožujka, ali to ne znači da će lokalne jedinice morati odmah krenuti s primjenom. Prva objava troškova za njih je obavezna tek za mjesec lipanj, dakle do 20. srpnja ove godine.
Dio općina, gradova i županija krenuo je objavljivati podatke o isplatama iz proračuna ne čekajući ministrov naputak, što je rezultiralo vrlo neujednačenom praksom. Obveza je, ponovimo, formalno uvedena još početkom prošle godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o proračunu. Tim je Zakonom predviđeno da će ministar financija donijeti ovu uputu u roku od šest mjeseci.
Ispala 2022. godina
Prema informacijama Telegrama, osnovne konture tih pravila bile su gotove još za vrijeme ministra Zdravka Marića. Plan je tada bio da se s objavom počne najkasnije u siječnju 2023. i da prva objava obuhvati i cijelu 2022. Građani su, dakle, već trebali imati uvid u to kako su njihove općine, gradovi i županije potrošili javni novac, ne samo u siječnju, nego i u cijeloj prošloj godini.
Umjesto toga, Ministarstvo je naputak od sedam članaka na četiri stranice finiširalo 13 mjeseci. Od srpnja prošle godine traje usuglašavanje oko njegovog sadržaja među različitim državnim tijelima – lanjskog ljeta su iz Ministarstva tvrdili da je prijedlog „poslan na očitovanje nadležnim institucijama“ nakon čega ide „u daljnju proceduru donošenja“. Obveza retroaktivne objave troškova za prošlu godinu u službenoj verziji se ne spominje.
Sasvim druga priča
Sada je, dakle, na lokalnim jedinicama – onima koje to još nisu učinile – da se pripreme za javnu objavu svojih troškova. Ne budu li poštivali Zakon i naputak ministra, predviđene su novčane kazne do 50 tisuća kuna.
Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova, 20 županija i Grad Zagreb. Tko će i kako kontrolirati da svi oni, kao i sve njihove ustanove, javna poduzeća i tako dalje, objavljuju „lako dostupne, pretražive i strojno čitljive informacije“ o trošenju javnog novca?
Na to pitanje teško je dati odgovor (kad smo zadnji puta pitali Ministarstvo financija koliko lokalnih jedinica već ispunjava svoju obvezu, iz njihovog je odgovora bilo prilično jasno da taj podatak nemaju). Bilo bi, nema sumnje, puno jednostavnije da Hrvatska nema 576 lokalnih jedinica. Ali to je već sasvim druga priča o Vladi, lokalnoj samoupravi i njezinoj reformi.