Vlada, dakle, za jesen priprema mirovinsku reformu; kasnije ćemo ići u mirovinu, a evo još par stvari koje znamo
Premijer je na sjednici Vlade najavio novi paket zakona s kojima kreću od jeseni
Premijer Andrej Plenković na današnjoj je sjednici Vlade za jesen najavio mirovinsku reformu. Bit će donesen paket zakona, među kojima i onaj kojim će se povećati starosna dob za odlazak u mirovinu. Iako se o reformi zasad ne zna previše, neke informacije počele su se pojavljivati u medijima pa je Jutarnji list danas objavio par detalja. Reforma bi, ako se stvari budu razvijale po Vladinu planu, u potpunosti trebala krenuti s 1. siječnjem iduće godine. Izvukli smo nekoliko bitnih stvari koje se zasad znaju.
1. Ako ste rođeni nakon 1964., u mirovinu ćete sa 67 godina
I premijer je danas najavio kako će novi zakoni ići u smjeru povećanja trajanja staža. To je, kaže, trend i u drugim državama. Međutim, dodao je, relativno je skroman broj onih koji u cijelosti odrade starosnu mirovinu. Rekao je kako je jako puno prijevremenih mirovina i posebnih režima, i tu treba tražiti balans.
Kako Jutarnji piše, sa 67 će u starosnu mirovinu oni rođeni od 1964. nadalje i isto će se pravilo primjenjivati kod mirovine za žene i muškarce. Osim toga, starosne mirovine trebale bi rasti, i to za 4,08 posto za svaku godinu kasnijeg umirovljenja nakon 35 godina staža.
2. Povećava se prag i za prijevremenu starosnu mirovinu
Postupno će se povećavati i prag za prijevremenu mirovinu. Od 2027. on će iznositi 60 godina i 35 godina staža, dok se od 2031., povećava na 62 godine života i također 35 godina staža.
Ipak, oni koji se odluče ranije u mirovinu bit će na neki način kažnjeni, odnosno dobit će umanjenje od 0,34 posto mirovine za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Sada to iznosi od 0,10 do 0,34 posto. Maksimalno umanjenje će ostati kao i dosad, 20,4 posto.
3. Mijenja se i polazni faktor za računanje mirovina
Polazni faktor za računanje starosne mirovine sada je 0,15. Prema prijedlogu Ministarstva rada taj bi se faktor dvostruko povećao i iznosio bi 0,34. Na taj način najmanje mirovine trebale bi se povećati.
4. A stimulirat će se i ostanak umirovljenika na tržištu rada
Obzirom da postajemo sve starija nacija, broj umirovljenika će se, logično, s godinama povećavati. Recimo, Hrvatska će za 12 godina imati 25 posto starijih od 65 godina. Iz Vlade stoga žele stimulirati ostanak umirovljenika na tržištu rada. Zasad umirovljenici mogu raditi 4 sata bez da ostanu bez mirovine.
Osim korisnika starosne mirovine, prema novoj mirovinskoj reformi mogli bi raditi i korisnici prijevremene starosne mirovine, te vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe. Oni mogu raditi i puno radno vrijeme te i dalje primati 50 posto mirovine.
5. Promjene kod zanimanja s beneficiranim radnim stažom
Trenutno se beneficirani radni staž priznaje za 95 radnih mjesta, a ima ga 25 tisuća osiguranika, piše Jutarnji list. No, nakon reforme koja nas očekuje ove jeseni, to bi se smanjilo na 52 radna mjesta. No, s dosadašnjih 11 zanimanja koji ostvaruju beneficirani staž, ta bi se brojka proširila za još dva zanimanja, kabinske djelatnike u zrakoplovima, odnosno stjuardese i stjuarde te njihove šefove.
6. Premijer najavio i rasterećenje rada
Plenković je danas spomenuo i moguće rasterećenje rada. “Vidjet ćemo što se može učiniti kad je riječ o porezu na dohodak i u vezi drugih davanja na plaću”, rekao je.
Naglasio je da je cilj da neto plaće budu veće. “To je osnovni cilj i svi su partneri zainteresirani za to”, rekao je Plenković i najavio da će na tu temu imati “temeljiti sastanak koalicije”.