Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada dala velik novac za 'znanost i obrazovanje' Crkvi. Crkva napravila krstionicu i kupila orgulje

Nakon dugog čekanja, Telegram je dobio detalje o crkvenim projektima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji koje Ministarstvo regionalnog razvoja izdašno financira

Jedna biskupija je, pak, tvrdila da će obnova zgrade ordinarijata i pristupne staze za groblje 'zaustaviti proces depopulacije, pomoći djeci i ženama te poboljšati turističku ponudu'. Od ministarstva su za to dobili 160.000 kuna

Telegram je krajem svibnja otkrio kako je Ministarstvo regionalnog razvoja u manje od godinu dana raznim župama podijelilo gotovo tri milijuna kuna. Projekti za koje su dobili sufinanciranje uglavnom su bili orijentirani na obnovu i opremanje vjerskih objekata, a sporno je bilo to što su se za ta sredstva natjecali s bolnicama, vrtićima i školama.

Pritom, Ministarstvo uopće nije objavilo opise crkvenih projekata koje je odlučilo financirati. Kako je javno bila dostupna tek štura lista dobitnika, zatražili smo detaljizirane podatke. Kada smo ih napokon dobili, uvidjeli smo da je većina župa zahtjeve za subvencije obrazlagala prilično neobičnim argumentima.

Primjerice, dvije župe su projekt izrade krstionice i nabavu električnih orgulja pravdale, citiramo, “ulaganjem u obrazovanje i znanost te podizanjem kvalitete kulturnih sadržaja”. Ministarstvo je to prihvatilo i odobrilo im 135.000 kuna. Biskupija Srijemska je, pak, u suradnji s općinom Vrbanja tvrdila da će obnova zgrade ordinarijata i pristupne staze za groblje, zaustaviti proces depopulacije, pomoći djeci, mladima, ženama i obiteljima, očuvati kulturno stvaralaštvo te poboljšati turističku ponudu. Dobili su 160.000 kuna.

Obnova crkvi pridonosi zaustavljanju depopulacije?

Poanta je u tome da, iako u tim programima nije spomenuto da će se novac dijeliti crkvama, u propozicijama stoji da se, uz jedinice lokalne samouprave i ustanove kojima su te jedinice osnivači, za financiranje mogu prijaviti i neprofitne pravne osobe, pod koje spadaju i vjerske zajednice.

Novac je tako otišao na unutarnje uređenje crkvi i župnih dvorova, rekonstrukcije krovišta crkvi, postavljanje rasvjete, opremanje župne dvorane multimedijom, opremanje vjeronaučne učionice, uređenje pastoralnih dvorana, adaptaciju zgrade za pastoralni centar, obnovu i proširenje katoličkih vrtića i škola, plaćanje edukativnih putovanja u Vukovar, obnovu i uređenje crkvenih knjižnica i muzeja, ali i izradu web stranica i televizijskih priloga.

Porezni obveznici su direktno iz proračuna platili i saniranje i rekonstrukciju drvenog kora župe Donje Sitno zbog “sigurnosti za pjevače i ostale vjernike kako na koru tako i u lađi crkve”. Iz te župe su također tvrdili da će unutarnje uređenje crkve “zaustaviti procesa depopulacije” i pridonijeti “povratku i ostanku Hrvata u BiH te očuvanju njihove ravnopravnosti”.

‘Jedinstven i nedjeljiv narod’

Prilikom svečane dodjele sredstava za program suradnje u BiH, 10. lipnja najavljeno je i da će iduće godine budžet tog programa biti udvostručen. Poučeni primjerima ovih programa, ali i sličnog programa “Ulaganje u zajednicu” (koji je pokrenula Gabrijela Žalac), za očekivati je da će pritom progresivno rasti i novac dodijeljen župama.

“To vam je znak da prekogranična partnerstva možete produbljivati i raditi na novim projektima jer svi smo mi dio jednog jedinstvenog i nedjeljivog naroda”, rekla je u povodu dodjele ministrica Nataša Tramišak.

Kako smo ranije otkrili, u sklopu programa “Poticanje prekogranične suradnje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, župama je lani dodijeljeno 397.000 kuna, a ove godine 1.651.000 kuna. Preko programa “Poticanje prekogranične suradnje u Hrvatskoj i Republici Srbiji” ove im je godine kapnulo i dodatnih 860.000 kuna.

Ignorirali upite Telegrama

Telegram nije lako dobio objašnjenja za financiranje navedenih projekata; Ministarstvo se, naime, uporno oglušivalo na naše upite.

Nakon mjesec dana čekanja i ignoriranja te četiri podsjetnika koja smo poslali, glasnogovornica Ministarstva nam je odgovorila kako smo u međuvremenu već objavili jedan tekst na ovu temu i da stoga nema smisla odgovarati na naš upit “jer smo već donijeli zaključke”.

Ministarstvo regionalnog razvoja tražene podatke o trošenju javnog novca ustupilo nam je tek nakon što smo se obratili Vladi, Hrvatskom novinarskom društvu te i na društvenim mrežama podsjetili na poslane upite.

Tablične ocjene projekata nisu objavljene

Što se tiče obrazloženja zašto su neki projekti odabrani, a drugi ne, iz Ministarstva su nam odgovorili da nam ih ne mogu dostaviti “budući da se radi o tabličnim ocjenama povjerenstva po zadanim kriterijima”. Ostavljamo čitateljima da procjene koliko taj odgovor Ministarstva ima smisla.

Pritom su napomenuli kako projekte ne odobrava ministrica. “Ministrica osobno ne odlučuje o projektima koji se odobravaju za financiranje, već to čini povjerenstvo koje se sastoji od tri predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova i predstavnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske”, tvrde iz Ministarstva regionalnog razvoja.

Što se tiče financiranja, tvrde da nisu svi projekti “ni tipom, ni temom, ni redom veličine prikladni za financiranje iz EU fondova” te da u odabranim projektima “pretežu projekti za zajednicu, obnavljaju se i dječja igrališta, a uz vjerske zajednice kao nositelje projekta, kao partneri se pojavljuju općine, gradovi i županije diljem pograničnih područja”. Podsjećamo kako smo ranije izračunali da je u novopokrenutom programu pogranične suradnje sa Srbijom čak 43 posto dostupnog novca dodijeljeno župama.

‘Takva je politika’

Kada smo pak konačno uspjeli kratko porazgovarati s ministricom Tramišak – odnosno pitati zašto se uopće toliki javni novac netransparentno troši na navedene projekte – odgovorila nam je da je tome tako jer je “trenutačno takva politika”.

Naša je politika transparentnost pa stoga u nastavku objavljujemo i opise projekata odabranih župa temeljem kojih im je Povjerenstvo dodijelilo novac.

Popis sufinanciranih projek… by Andrej Dimitrijević