Vlada danas, nakon 5 godina mandata: Javna uprava je neučinkovita, spora i s previše šefovskih pozicija
Pročitali smo plan razvoja javne uprave za razdoblje do 2027. godine koji je u javnu raspravu poslalo Ministarstvo pravosuđa i uprave
Hrvatska državna i lokalna uprava, razni uredi, agencije i službe, nisu baš na najboljem glasu. Ljudi uglavnom misle da nisu učinkoviti, da često nepotrebno traže dokumente koje država već ima u svojim bazama podataka, da ih šetaju od šaltera do šaltera, da sporo rješavaju njihove probleme, da su birokratske procedure komplicirane, a sve skupa nedovoljno digitalizirano. Ništa novo.
Ali kada se takve primjedbe na stanje u državnoj i lokalnoj administraciji, u institucijama, agencijama, uredima, službama itd. koje bi trebale biti na usluzi građanima i gospodarstvu, nađu u dokumentu koji je u javnu raspravu poslao Vladin resor, stvari postaju neobično zanimljive. Upravo je takav nacrt Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji je u javno savjetovanje poslalo Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Široke konzultacije
Plan razvoja javne uprave rađen je u vrlo širokim konzultacijama, u kojima su sudjelovala ne samo ministarstva, nego i razna udruženja te vanjski stručnjaci. Možda je to razlog što percepcija javne uprave (pojam koji obuhvaća širi krug institucija i službi od državne uprave) u njemu nije uljepšana. Ilii je posrijedi činjenica što će Vlada provedbu plana financirati i europskim novcem?
O tome možemo tek nagađati. No, iz dokumenta jasno proizlazi da stanjem u javnoj upravi – kvalitetom, učinkovitošću, digitalizacijom, kadrovima – nisu baš zadovoljni čak ni u Vladi.
Mada se u dokumentu napominje da nekih pomaka na bolje ipak ima. Reforme su u protekla dva desetljeća „donekle poboljšale učinkovitost javne uprave i njezinu troškovnu učinkovitost“. Državna uprava i javne institucije postale su „otvorenije i transparentnije“. Pristup uslugama je bolji zbog digitalizacije. Administrativno opterećenje za gospodarstvo smanjeno je – u mandatima ove Vlade za više od 2,26 milijardi kuna.
U čemu je problem?
Ali opći dojam nije bajan. „(…) Usprkos kontinuiranim nastojanjima za povećanje kvalitete javnih usluga, kvaliteta i učinkovitost hrvatske javne uprave i dalje su relativno niske u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije”, navodi se u planu. Pa se potom dijagnosticiraju glavne boljke.
“Administrativno opterećenje, opetovano traženje podataka koje različita tijela javne uprave imaju u svojim evidencijama, sporost u rješavanju (upravnih) predmeta, te komplicirane procedure i propisi najčešći su izazovi s kojima se suočavaju građani i poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj”.
Šetnja po šalterima
Kad se krene u detalje, navodi iz dokumenta postaju iznenađujuće prepoznatljivi. “Proces rješavanja životnih situacija najčešće obuhvaća više institucija”, napominje se. “Pritom je potrebno poznavati ustroj i djelokrug javne uprave, fizičke lokacije gdje se nalaze institucije kao i njihovo radno vrijeme. Sve to je vrlo zahtjevno i nepotrebno te iziskuje puno vremena i troškova kod korisnika”. Ukratko: od šaltera do šaltera.
Ni s digitalizacijom, o kojoj slušamo godinama, ne ide glatko. Hrvatska još uvijek “nije na zadovoljavajućem stupnju digitalizacije” u odnosu na druge EU članice, konstatira Vladin dokument. Samo u naredne tri godine, prema ovom prijedlogu, Vlada za ‘digitalnu transformaciju javne uprave’ treba oko 640 milijuna kuna.
‘Bujanje’ rukovoditelja
Kao poseban problem izdvojili su privlačenje i zadržavanje kvalitetnih kadrova. “Državna uprava ne provodi aktivnosti kojima bi se profilirala kao poželjan poslodavac (…)”, pišu pa pojašnjavaju što sve ne valja u postupku zapošljavanja. Primjerice, da rezultate intervjua za posao “nije moguće propitivati u žalbenom postupku, iako je njihov ishod često odlučan za odabir kandidata”.
Poblematičan je i sustav plaća. Većina državnih službenika, tvrdi se, mogu ostvariti veću plaću samo ako budu raspoređeni na radno mjesto s većim koeficijentom, ali ne i na način da ostanu raditi na istom radnom mjestu. “Ovakav sustav rezultira „bujanjem“ ustrojstvenih jedinica samo kako bi se stvorila rukovodeća radna mjesta odnosno kako bi se stvorila mogućnost za raspored službenika na bolje plaćeno radno mjesto”, opisuje dokument kako stvari – naopako – funkcioniraju.
O pravima građana
U planu se, dalje, razrađuje što će se poduzeti u narednim godinama. Da se, na primjer, planira uvesti centralizirani i anonimizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi. Zatim, novi sustav plaća gdje će naglasak, obećaje ponovno Vlada, biti na rezultatima rada. Onda, funkcionalno spajanje općina i gradovi (o čemu je Telegram pisao) jer mnogi već sad imaju ozbiljnih problema s pružanjem javnih usluga. I tako dalje, i tako dalje.
Jedna od ideja je i uvođenje tzv. Izjave o pravima građana, koja bi, izgleda, trebala pridonijeti kvaliteti usluga koje građani dobivaju od državnih i lokalnih vlasti, ureda, agencija i drugih javnih službi i službenika. Detalji nisu razrađeni, ali slične su povelje donosile i neke druge, danas bitno uređenije države. Doduše, prije više desetljeća. Nadajmo se da nećemo čekati baš toliko dugo da ih dostignemo.