Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vlada do srijede odgađa odluku o tome hoće li nam, bez dogovora s oporbom, nadzirati lokaciju preko mobitela

HDZ odustao od aktiviranja ustavnog članka kojim se prava mogu ograničavati samo 2/3 većinom

ZADNJA IZMJENA: ožu 26, 2020
Foto: Screenshot/N1

Hoće li HDZ pokušati silom svoje većine kroz Sabor progurati zakon kojim se omogućava neograničeno i ni od koga kontrolirano praćenje lokacija mobitela svih građana, ili će se usvojiti oporbeni amandmani, zasad još nije potpuno jasno. I neće biti tako skoro – kako doznajemo iz Vlade, glasanje o ovom zakonu će se održati u srijedu, a dotad će se još jednom dobro razmotriti cijeli problem.

Podsjetimo, najveća oporbena stranka, SDP, inzistira da se praćenje lokacija mobitela ograniči na one koji su u samoizolaciji, da se nadzirane o tome obavijesti, da se mjera jasno vremenski ograniči, podaci nakon nadzora unište i da se o svemu redovno izvještava Hrvatski sabor.

Suglasje na čekanju

Kako doznajemo, u Vladi ima onih koji nisu neskloni barem dijelu tih prijedloga, tako da je moguće da će se o nadzoru lokacija mobitela, temi koja je buknula usred pandemije i zbrajanja šteta od zagrebačkog potresa, ipak pronaći političko suglasje. Ali, očito ne prije sredine drugog tjedna, što je u okolnostima u kojima se nepogode smjenjuju brzinom koja posramljuje i najnapetije filmove katastrofe, dosta daleka budućnost.

A dotad će biti problema i oko toga hoće li itko osim Vlade (i saborske većine koja uglavnom djeluje po željama Banskih dvora) odlučivati o budućim mjerama koje će ograničavati ljudska prava. Pokazuje to i preokret koji je oko te teme u samo jedan dan napravio Branko Bačić, odnosno vladajuća stranka kojoj Bačić vodi parlamentarni Klub zastupnika.

Ništa bez SDP-a?

Jučer je, naime, u Saboru Bačić najavio da Vlada priprema odluku kojom će se propisati donošenje dvotrećinskom većinom odluka koje se odnose na suspenziju određenih ljudskih prava, što bi značilo da će postupiti po članku 17. Ustava RH.

U tom dijelu Ustava se, naime, predviđa na koji se način, u slučaju rata i velikih prirodnih nepogoda mogu donositi odluke kojima se ograničavaju pojedina ljudska prava. Kaže se kako Sabor te odluke donosi dvotrećinskom većinom – s obzirom na trenutni odnos snaga, to bi značilo da vladajuća koalicija takve, vrlo škakljive mjere, ne može donijeti bez suglasnosti barem oporbenog SDP-a.

Ljudska prava nisu stvar obične većine

Danas je, međutim, Bačić izvijestio Sabor da je Vlada zaključila da stanje još nije izvanredno, pa nema potrebe da se aktivira članak 17. Ustava RH. To bi značilo da se, primjerice, aktualni zakonski prijedlog izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim se vlastima daju široke ovlasti praćenja kretanja građana, može donijeti običnom većinom. Isto tako, vladajuća koalicija bi, bez konzultacija s oporbom, mogla ograničavati i druga ljudska prava uz objašnjenje o borbi protiv pandemije.

“Ta pitanja su previše važna da bi o njima odlučivala samo vladajuća većina”, kazao nam je jedan od ustavnih stručnjaka koji smatra da je apsolutno došlo vrijeme da Sabor proglasi izvanredno stanje i o ograničavanjima ljudskih prava odlučuje dvotrećinskom većinom.

Iskrivljavanje Ustava

No, ono što Bačićevo današnje objašnjenje čini posebno zanimljivim je obrazloženje o tome zašto je u HDZ-u procijenjeno da, kako je rekao, nema potrebe za odluku propisanu člankom 17. Ustava RH. “Kao što vidite, Sabor zasjeda, doduše u specifičnim uvjetima i donosimo zakone koje je Vlada uputila u proceduru”, kazao je Bačić.

Međutim, aktiviranje spomenutog članka ne znači da Sabor ne radi, štoviše u članku 17. se propisuje na koji način baš Sabor donosi odluke vezane uz ljudska prava (dvotrećinskom većinom). Tek kasnije se govori o tome kako se donose odluke u slučaju da se Sabor ne može sastati (donose ih zajedno predsjednik Republike i Vlada).

Zašto je, međutim, Bačić upotrijebio ustavno nepostojeću argumentaciju, te što će biti s mogućim daljnjim ograničavanjima ljudskih prava u situaciji pandemije koronavirusa, pokazat će se narednih dana.

Jasmin Klarić
Telegram autor
428 članaka Više o autoru
Više s weba