Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada je 2018. pucala od ponosa hvaleći zakon o državnoj imovini. Upravo pišu novi: 'Gledajte, stari ništa ne valja'

Državnim nekretninama i dalje se upravlja neučinkovito, procedure su komplicirane, a baze podataka manjkave

Problemi su se množili godinama. Zapuštene nekretnine koje nikome ne koriste. Poslovni prostori koji zjape prazni. Bespravno korišteni lokali i nelegalno useljeni stanovi. Garaže od čijeg se najma prihoduje mizerne 53 kune… U saborskoj raspravi učestalo su se spominjali pojmovi poput „kaos“ i „nered“.

U svibnju 2018., saborska većina potvrdila je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom koji je konačno trebao uvesti reda i riješiti nagomilane probleme. Bilo je to vrijeme prve Vlade Andreja Plenkovića u kojoj je državna imovina imala zasebno ministarstvo, na čijem čelu je bio Goran Marić.

Novi zakon, stari problemi

Novi zakon, tvrdilo se, prošao je temeljitu proceduru: deset mjeseci pripreme, javna rasprava s više od 200 komentara, mnogi od tih prijedloga uvršteni su u finalnu verziju. Državnoj imovini stizali su bolji dani.

Štošta smo otad prevalili preko glave. Resor državne imovine pogotovo. Jedan je ministar naprasno podnio ostavku. Drugi se zadržao nepunih godinu dana. Treći je bio uhićen. Sada četvrti, Ivan Paladina, najavljuje novi zakon o upravljanju državnom imovinom. Razlog? Ukratko: stari ne valja.

Ovog petka završilo je javno savjetovanje o dokumentu u kojem Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine procjenjuje učinak starog zakona. Njihova analiza trenutnog stanja nije laskava: državnim nekretninama i dalje se upravlja neučinkovito, procedure su komplicirane, a baze podataka manjkave.

Previše posla, premalo ljudi

“Dosadašnji pravni okvir uspostavljen Zakonom o upravljanju državnom imovinom nije ostvario potrebnu učinkovitost upravljanja portfeljem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koja je trenutno niska i nezadovoljavajuća zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, neadekvatne interne baze podataka, velikog broja aktivnih predmeta te nerazvijenog sustava za podatkovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina”, pišu stručne službe Ministarstva.

Jedan od problema je, navode dalje, premalo službenika, a previše neriješenih predmeta. “Veliki problem učinkovitom upravljanju nekretninama u državnom vlasništvu predstavlja i nedovoljan broj državnih službenika za rješavanje izuzetno velikog broj predmeta” koji se u Ministarstvu vode “po zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih”.

Bruxelles traži uvođenje reda

“Dosadašnji model upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu”, uspostavljen postojećim zakonom, “nije unaprijedio sustav upravljanja državnom imovinom, niti razriješio ključne probleme koji su prepreka učinkovitom upravljanju nefinancijskom imovinom u državnom vlasništvu”. Prevedeno, dakle: stari zakon ne valja.

Osim toga, Vlada donosi i poseban zakon o državnim tvrtkama – zbog čega planiraju osnovati još jednu agenciju – koji će obuhvatiti upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u državnom vlasništvu. Ministarstvo stoga sada najavljuje novi zakon o upravljanju državnom imovinom. Među ostalim i zato što su, u zamjenu za europski novac za oporavak, obećali Bruxellesu da će konačno uvesti reda.

Slučaj državnih stanova

Ali najava novog zakona znači da zasad, očito, neće biti uvođenja reda u raspolaganje državnim stanovima. Slučaj koji je već gotovo zaboravljen: početkom godine otkrilo se da uredba, koja određuje kriterije po kojima državni dužnosnici dobivaju na korištenje državne stanove, formalno nije na snazi već godinama, iako se uredno i dalje primjenjuje.

Vlada je odavno trebala donijeti novu – na temelju zakona o upravljanju državnom imovinom – ali to nije učinila. Budući da će se zakon mijenjati, logično je zaključiti da nema previše smisla sada pisati novu uredbu. I da će na snazi ostati uredba – koja ustvari uopće nije na snazi.

Nekoga će to možda asocirati na saborsku raspravu otprije četiri godine. Onu u kojoj se učestalo spominjalo pojmove poput “kaos” i “nered”.