Vlada je ipak uspjela pronaći nešto sponzora za predsjedanje EU-om, ali ni to ne ide glatko. Evo par problemčića
Zašto su nevladine udruge kritične prema sponzorima hrvatskog predsjedanja EU-om?
Kada je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna održao prvu službenu pressicu u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, bilo je prilično jasno da je država (ipak) pojedine proizvode koje će nuditi delegatima i novinarima osigurala putem sponzora. U prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje se održava većina događaja u okviru predsjedanja, nije, doduše, bilo reklama pojedinih tvrtki, ali su, recimo, pred novinarskom sobom postavljena dva aparata za kavu, vodu i sokove. Jasan znak da su te proizvode osigurale tvrtke-sponzori.
No, za razliku od drugih država koje su predsjedale EU-om, Hrvatska još uvijek nije javno objavila imena sponzora. Uobičajeno se te informacije objavljuju na službenoj stranici predsjedanja. Od početka predsjedanja prošla su dva tjedna, ali na hrvatskoj stranici takvi podaci nisu objavljeni.
EU pravobraniteljica o sponzorima
Iz Tajništva predsjedanja objašnjavaju da je razlog taj što još nisu potpisani svi sponzorski ugovori. Zasad su, kažu, ugovori sklopljeni sa sedam hrvatskih tvrtki, a nakon što svi budu potpisani “sveobuhvatna informacija će biti objavljena na web stranici EU2020HR”. Nije baš jasno zbog čega nisu objavljene informacije barem o tvrtkama s kojima su ugovori sklopljeni.
Sponzorstva u sklopu predsjedanja EU-om – općenito, a ne samo u hrvatskom slučaju – već su dulje vrijeme predmet ozbiljne kritike europskih nevladinih udruga koje se bave transparentnošću. Tim se pitanjem nedavno bavila i europska pravobraniteljica Emily O’Reilly koja je čak preporučila Vijeću EU da izradi smjernice za vlade zemalja članica o sponzorstvima kako bi se na taj način “ublažio rizik za ugled EU-a”.
Udruge protiv sponzorstava
Nevladine organizacije, pak, smatraju da države članice EU-a uopće ne bi trebale tražiti i prihvaćati sponzorstva kako bi smanjile troškove svog predsjedanja. Tri tjedna prije početka hrvatskog predsjedanja, 36 udruga, među kojima i GONG te Corporate Europe Observatory (CEO), pozvali su Plenkovićevu vladu na transparentnost tijekom predsjedanja. Među ostalim, poručili su da bi hrvatska Vlada trebala “odbiti bilo kakvo korporativno sponzorstvo i tražiti dogovor na razini Vijeća” o napuštanju te prakse. Za udruge je ta praksa “tužni dokaz koliko je Vijeće Europske unije blizu velikom biznisu”.
“Nema nikakve potrebe za korporativnim sponzorstvima tijekom predsjedanja. To šalje potpuno krivu poruku o tome kome su lojalna predsjedništva”, komentirala je za Telegram Vicky Cann iz Corporate Europe Observatory. Cann je kritična i prema tome što hrvatska Vlada nije objavila popis sponzora. Očekuju, kaže, punu transparentnost, a to znači ne samo objavu logotipa kompanija na službenoj stranici, nego i detalje o tome “što sponzorstvo podrazumijeva, što će predsjedništvo dati sponzorima i objavu svih uvjeta ugovora”.
Sedam hrvatskih tvrtki
Telegram je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proteklih mjeseci u nekoliko navrata pitao o sponzorstvima, uključujući i o tome kada će objaviti što sponzori daju, a što dobivaju zauzvrat. Takav smo upit poslali i prošlog tjedna. Iz Tajništva predsjedanja su nam ovoga tjedna poslali popis sedam tvrtki s kojima su sklopljeni ugovori. To su Jana, Franck, Juicy, Hrvatske ceste, Hrvatska pošta, HPB i INA, odgovorili su nam u srijedu.
“Prva tri osiguravaju vodu, kavu i sokove u prostorijama NSK, sljedeća tri izravnu financijsku donaciju, a posljednja tvrtka je službeni dobavljač goriva”, navode u odgovoru na naš upit. No, uvjete sponzorstva ne preciziraju. Još su ranije, pak, iz Ministarstva objašnjavali da će sponzore tražiti među domaćim tvrtkama jer im je, tvrdili su, cilj podržati domaću proizvodnju i promovirati hrvatske proizvode.
Iznenađenje zbog naftne kompanije
Nevladine organizacije jučer je, međutim, posebno zatekla informacija da je među sponzorima i domaća naftna kompanija. To je jučer ujutro najprije objavio portal EUobserver – stavivši to u kontekst velikih planova Europske komisije za tzv. zelenu tranziciju u Europi. Zbog tog su istog konteksta, udruge – uglavnom europske, ali među njima i GONG – kritizirale Hrvatsku kao predsjedateljicu.
[INA POKROVITELJ PREDSJEDANJA]
Ovako Hrvatska podržava European Green Deal -pregovorima s najvećim protivnicima. #EU2020HR @corporateeurope https://t.co/EBABKcWvxt— GONG_hr (@GONG_hr) January 17, 2020
Kritična je i naša sugovornica iz CEO-a. “Prihvaćanje sponzorstva od kompanija koje koriste fosilna goriva u potpunosti potkopava napore u borbi s klimatskom krizom, uključujući i Europski zeleni dogovor”, smatra Vicky Cann. Europski zeleni dogovor je nedavno predstavljeni ambiciozni plan Europske komisije čijom bi provedbom Europa trebala postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.
Ina i “zelena tranzicija”
Tajništvo predsjedanja stoga smo pitali zbog čega su tražili sponzorstvo naftne kompanije te što misle o tumačenjima da je to u suprotnosti s nastojanjima Europske unije da provede tzv. zelenu tranziciju. Komentar smo tražili i od Ine. Iz te tvrtke poručuju da su posvećeni društvenoj odgovornosti i održivom razvoju te smatraju da Ina “može biti dio rješenja kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena”.
Nabrojali su što sve poduzimaju u poslovanju, pa su, među ostalim, naveli da testiraju nove sirovine, sudjeluju u postavljanju punionica za električna vozila, instaliraju solarne elektrane u svojim postrojenjima itd. “Sve navedeno doprinosi smanjenju ekološkog otiska kompanije”, tvrde iz naftne tvrtke.
Imaju aute kojima treba gorivo
U Vladi ne vide ništa sporno u tom sponzorstvu i, očekivano, negiraju da je to u suprotnosti s proklamiranim ciljevima EU-a o ekološkoj održivosti. Iz Tajništva poručuju da je Hrvatska “svjesna klimatskih izazova” i da “itekako podržava zelenu tranziciju” te da će i za vrijeme predsjedanja “poticati rasprave o tranziciji na resursno učinkovito, kružno i niskougljično gospodarstvo radi održive uporabe resursa i dostizanja klimatske neutralnosti do 2050.”.
Naglasak će, navode, posebno biti na kvaliteti zraka, održivom upravljanju vodama i zaštiti mora. Objašnjavaju pritom i da im je potrebno gorivo: “Kako bi bilo operativno i učinkovito Tajništvo predsjedanja EU2020HR koristi automobile koje ima na raspolaganju, a koja se pokreću isključivo fosilnim gorivima”, odgovorili su nam na upit.