Vlada je popustila oko povećanja kvota za strane radnike: zašto je to dobro plus nekoliko ključnih stvari

Tako je, pod pritiskom poslodavaca, medija i razumnijeg dijela javnosti, Vlada povukla odluku objavljenu samo dva dana ranije, kada je kategorički odbijeno povećanje kvote za strane radnike, a poduzetnicima koji su vapili za radnom snagom poručeno da se potrude angažirati nezaposlene i dobrodržeće umirovljenike. Napravili smo kratak pregled problema uzrokovanih nedostatkom radne snage, s prikazom ponuđenih rješenja, kao i s argumentima onih koji se tim rješenjima protive.

1. Kako je počela ovogodišnja priča s kvotama?

Da će s dolaskom turističke sezone nastupiti veliki problemi zbog nedostataka radne snage bilo je jasno već potkraj prošle godine, kada je Vlada najavila da će Hrvatska u 2019. godini otvoriti vrata za 63 tisuće stranih radnika, gotovo dvostruko više nego u 2018., kada su odobrene kvote za 38 tisuća stranaca. Tada, kao i danas, ta je najava izazvala sukob u kojoj su s jedne strane protiv angažiranja stranaca prosvjedovali sindikati, s druge strane su za još veće kvote lobirala udruženja poslodavaca, dok se između njih našla dezorijentirana i nepripremljena Vlada.

Ukratko, sindikati su bili nezadovoljni smatrajući da će stranci srušiti cijenu rada i oteti poslove hrvatskim radnicima. Poslodavci su tražili da Vlada sasvim odustane od režima zapošljavanja stranaca putem kvota te im se dopusti slobodno zapošljavanje ako u određenom roku ne nađu tražene radnike u zemlji, ističući kako je nedostatak radne snage jedna od najvećih zapreka poslovanja u Hrvatskoj.

2. Kada je stanje postalo neodrživo?

Problem je eskalirao uoči početka glavnog dijela turističke sezone, kada su iz Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge turizma objavili da je situacija s radnom snagom u Hrvatskoj kritična, zbog čega je ugroženo otvaranje pojedinih turističkih kapaciteta, restorana i kafića. Lokalnih zaposlenika nema, a kvote za uvoz stranih radnika su potrošene, objavili su HUP i HUT, zatraživši da Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava hitno reagiraju. Ministarstvo rada je reagiralo istoga dana, ali ne na način koji bi usrećio poslodavce.

Nema povećanja kvota za strane radnike, rečeno je iz Ministarstva, koje je svoju odluku obrazložilo nekom anketom provedenom uoči sezone, koja je navodno pokazala da u Hrvatskoj ima 20 tisuća nezaposlenih koji su zainteresirani za rad u turizmu. Nadalje, iz Ministarstva su podsjetili da je Vlada umirovljenicima omogućila rad na pola radnog vremena, pa je poslodavcima u turizmu savjetovala da se obrate njima. Odbijenicu je Pavićevo ministarstvo zaključilo podatkom da u ovom trenutku postoji oko 4.000 nezaposlenih, od toga oko 1.600 na obali, koji su raspoloživi za rad u sezoni i iskazali su želju za radom u sezoni.

3. Kako su reagirali sindikati?

Takva odluka Vlade bila je u skladu sa zahtjevima sindikata, koji su se uznemirili na samo spominjanje povećanja kvota za strane radnike. Sindikalno gledište je prilično šokantnim istupom obrazložio šef sindikata Krešimir Sever, koji je ustvrdio kako uvoz može donijeti samo jeftinu, dakle neobrazovanu radnu snagu, koju poslodavci mogu manje platiti od kvalitetnog hrvatskog radnika.

Na pitanje zašto se hrvatski radnici ne javljaju na određene poslove, napao je poslodavce za loše plaće i slabe radne uvjete. Sever se bez okomio i na model slobodnog doseljavanja radnika iz trećih zemalja kakav postoji u Sloveniji, Njemačkoj i Austriji, a za koji su se založili iz HUP-a. Prema njegovim riječima, takvim modelom bi se potaknulo zapošljavanje stranaca, dok bi domaći radnici napuštali Hrvatsku. “To će sniziti potrošnju, koja utječe na BDP”, izjavio je Sever.

4. Kako smo apelirali na zdrav razum?

Argumentaciji sindikalnog vođe i Pavićevog ministarstva suprotstavio se veći broj protržišno orijentiranih analiza koje su se pojavile na medijima i društvenim mrežama, a neke među njima objavio je i Telegram. Ideja da se radnu snagu raspoređuje iz centralnih ureda Ministarstva gospodarstva ili Ministarstva rada potpuno je neprimjerena za državu s tržišno orijentiranim gospodarstvom u 2019. godini, pisali smo. Jasno je da ministar ne može znati koja specifična znanja i vještine pojedine tvrtke trebaju, kao što ne može procijeniti niti mogu li umirovljenici odgovoriti zahtjevima restorana, kafića i hotela.

Jednako je suludo vjerovati da Hrvatska, pogođena masovnim iseljavanjem radno sposobnog stanovništva, može opstati bez privlačenja novih stanovnika, što nam zasad ide vrlo loše. Zbog toga što imamo manje doseljavanja, manje smo dinamična ekonomija, i upravo zato, te radi iseljavanja, ministar Pavić trebao bi otkloniti svaku birokratsku zapreku koja onemogućava useljavanje u Hrvatsku. Više o tome možete pročitati ovdje.

5. Kako se Vlada urazumila?

Združeni apel poslodavaca i medija naposljetku je donekle urazumio Vladu koja je danas povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. godinu, povećavši za dvije tisuće radnika kvotu za turizam i ugostiteljstvo te za tisuću radnika za građevinarstvo. Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote od 65.100 stranih radnika, utvrđena je nova od 68,100 radnika. Za ugostiteljstvo i turizam kvota se s 10,611 podiže na 12,611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a za građevinarstvo sa 17,800 na 18,800 i eventualno još tisuću.

Dodatne kvote od po tisuću radnika mogu se koristiti pod uvjetom da u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih radnika traženih zanimanjima. Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad, koja iznosi 8,340 dozvola (do sada 6,540), od čega za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu 6,800, a u poljoprivredi i šumarstvu 1,540 dozvola. Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako se radi o “logičnoj odluci”, nakon što je Vlada učinila “sve da angažira domaće radnike i nezaposlene građane te nezaposlenima omogući povratak na tržište rada”.

“Ovo je trenutak u kojemu za svakoga onoga tko želi raditi ima posla, ali zato mora imati adekvatnu plaću, ali s obzirom na potrebe turističkoga sektora i raskorak koji postoji u raspoloživim radnim mjestima i onima koji se javljaju na natječaje, ovo je način da sezona bude uspješna”, rekao je Plenković. Iako je odluka dobar korak, ti brojevi su još uvijek daleko od ispunjavanja prijedlog da se kvote potpuno ukinu i da se omogući nesmetano zapošljavanje stranih radnika. Poslodavci i sindikati se još nisu oglasili o ovoj odluci, ali nije teško predvidjeti da će prvi biti umireni ali ne i potpuno zadovoljni, a drugi bijesni.

6. Što na to kaže HGK?

„Povećanje kvota bila je nužna mjera da se pomogne poslodavcima. Jedina alternativa je bila da se stavi ključ u bravu ili da pati kvaliteta rada, što je u jeku turističke sezone pogubno. No, pobijedio je glas razuma i saslušan je glas gospodarstvenika. Sada kada smo ugasili taj požar, možemo nastaviti raditi na novom Zakonu o strancima koji će kvote u potpunosti i ukinuti,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, pozdravljajući današnju odluku Vlade o povećanju kvota za uvoz radne snage od 2000 radnih dozvola za turizam i 1000 za građevinu.

Burilović je istaknuo i da podupire strože uvjete za one na zavodu koji više puta odbiju posao. „Dakako da treba prvo potražiti među domaćom radnom snagom. No, ako ne ide, gospodarstvenici ne mogu i ne trebaju čekati,“ naglašava Burilović. „Sada moramo nastaviti integrirati populacijsku politiku u našu dugoročnu razvojnu strategiju, uz ostale dugoročne mjere, prije svega prilagodbu obrazovnoga sustava tržištu rada,“ zaključuje Burilović, stoji u priopćenju HGK.

7. Koji je osnovni problem?

Za kraj, samo da podsjetimo kako je problem s kojim se Hrvatska suočava danas Telegramov kolumnist Goranko Fižulić najavio i analizirao još potkraj 2017. godine. Rast hrvatskog gospodarstva već je tada ovisio o uvozu radne snage, zbog čega je Vlada i tada povećala kvote dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Fižulić je predvidio da će se Hrvatsko gospodarstvo uskoro suočiti s ozbiljnim problemima zbog činjenice da ne postoji imigrantska politika. Prema njegovoj računici, ako želimo da mirovinski i zdravstveni sustav opstanu, u Hrvatskoj će 2031. godine raditi 150 tisuća stranaca.

Kao osnovni problem s kojim će se Hrvatska susresti pri traženju radne snage Fižulić je istaknuo pražnjenje tradicionalnog rezervoara iz kojeg je Hrvatska crpila stanovništvo i radnike, hrvatske zajednice u BiH. Srbe i Bošnjake, koje bi zbog geografske blizine i poznavanja jezika trebali biti logičan izbor za popunu hrvatskog tržišta radne snage bit će teško privući zbog poviješću opterećenih odnosa i šovinizma koji oni generiraju kod dijela hrvatske javnosti, zaključio je Telegramov kolumnist, koji je analizu završio tvrdnjom da Vlada RH nema ideje ni plana kako pronaći nužnu radnu snagu. Kao što ovih dana vidimo, njegova predviđanja pokazala su se posve točnima.