Vlada je odlučila vratiti Inu u državno vlasništvo. Izdvojili smo nekoliko najvažnijih stvari o slučaju

1. Kako je sve počelo?

Krajem studenog 2013. godine MOL je zatražio arbitražu protiv hrvatske Vlade pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Kao odgovor, hrvatska Vlada zatražila je arbitražu pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Vlada Zorana Milanovića tako je podigla tužbu protiv MOL-a i tražila da se ugovor Sanaderove Vlade iz 2009. godine o upravljačkim pravima u INA-i i glavni ugovor o plinskom poslovanju proglase ništavnim.

Iz Vlade su smatrali da je važeći dioničarski ugovor u INA-i između Vlade i MOL-a zapravo plod koruptivnog djela. Stoga je hrvatska strana tražila da se taj ugovor proglasi ništetnim, ali isto tako da MOL nadoknadi štetu za koju smatraju da je počinio u posljednjih pet godina koliko upravlja INA-om. MOL-ovi stavovi su takvi da ni Hrvatska nije ispoštovala sve odredbe iz ugovora kojeg je Vlada potpisala 2009. godine, a to je izdvajanje plinskog biznisa iz INA-e.

Što se sada dogodilo?

“Od pravnih zastupnika Republike Hrvatske smo dobili obavijest da je donesena odluka u postupku koji je Hrvatska pokrenula protiv mađarske naftne i plinske kompanije MOL pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi. Dokazni postupak je završio prije početka mandata ove vlade”, rekao je danas Plenković na press konferenciji.

Arbitražni sud je odlučio da ponuđeni dokazi nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga sud odbio poništiti, rekao je Plenković i napomenuo da ni hrvatski sudovi do danas nisu donijeli niti jednu pravomoćnu presudu koja bi to dokazivala, odnosno da je jedinu takvu presudu koja je bila donesena nedavno ukinuo Ustavni sud.

Vlada se snažno protivi takvoj odluci Arbitražnog suda i razmatramo s našim pravnim savjetnicima sve pravne opcije kako bismo osporili ovu odluku, rekao je Plenković. Kazao je kako će odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu biti donesena, prema informacijama koje ima, do kraja iduće godine.

Što slijedi?

Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u Ini, rekao je Plenković na pressici. To će biti učinjeno “prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug RH”, rekao je premijer, dodavši da tu odluku podržavaju i predsjednica Republike i predsjednik Hrvatskog sabora.

“Ova odluka je donesena u najboljem interesu Hrvatske i u najboljem interesu INA-e kao strateške kompanije Hrvatske”, kazao je Plenković.

Koliko bi vraćanje Ine u državno vlasništvo moglo koštati?

Andrej Plenković je samo rekao da se kupnjom MOL-ovih dionica neće povećavati javni dug i da će cijeli model biti financijski održiv. Ranije se spominjala ideja da bi se to moglo izvesti preko tvrtki koje kontrolira država.

“Ina je na burzi i zbog toga moramo biti oprezni u komunikaciji njima. I ja sam ispitivao te modele koji ne idu u javni dug. Ozbiljni konzultanti moraju procijeniti vrijednost MOL-ovog udjela, ali ona je sigurno manja nego u trenutku prodaje s obzirom na pad cijene nafte”, komentirao je bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

No, za koji će se model odlučiti Plenković vidjet će se tek u narednim danima. Ipak, stručnjaci procjenjuju da bi cijela operacija mogla koštati više milijardi eura, piše Dnevnik.hr.

Kakve su reakcije?

Oglasio se SDP koji kaže da podržava odluku Vlade, no traže na uvid financijski plan. “SDP podržava odluku Vlade RH da se INA vrati Hrvatskoj. Međutim, tražimo od Vlade da postupi odgovorno te da javnosti predstavi financijski plan vraćanja INA-e kako bi taj proces bio transparentan.

Podsjećamo da je SDP prije dva tjedna tražio da se sazove saborski Odbor za europske poslove koji bi raspravio zahtjeve Europske komisije za promjenu zakona o privatizaciji INA-e. Obzirom na novonastale okolnosti još jednom pozivamo da se saborski Odbor što prije sazove kako bi se razmotrili budući koraci Vlade i Sabora vezano uz INA-u i nacionalnu i energetsku sigurnost Republike Hrvatske”, stoji u njihovom priopćenju poslanom medijima.

Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je kako je “ovo jako loša vijest”. “Često pravo i pravda nemaju veze, no moramo poštivati tu odluku. Jedini logičan potez Vlade bilo je izražavanje namjere da se Ina otkupi. To smo i mi najavili kao mogućnost još krajem 2014. godine”, komentirao je Vrdoljak. Prema njegovim riječima ima više modela otkupa dionica što bi ih mogla realizirati hrvatska Vlada.

Događaje je komentirao i predsjednik Sabora Božo Petrov. “Danas smo predsjednik Vlade i ja razgovarali o ovome i dogovorili poteze. Iako razultat arbitraže nije povoljan za Hrvatsku, mi nećemo odustati od Ine, jer je to tvrtka koja je od strateškog interesa za našu zemlju. Ovo nije odluka koja je donesena u 10 sekundi”, rekao je Petrov potvrdivši da se o toj mogućnosti i ranije razgovaralo. Sada, kaže, treba formirati radnu skupinu.

Predrag Sekulić iz Stožera za obranu Ine pozdravio je odluku Vlade kazavši da će svim radnicima Ine i Rafinerije Sisak i svim građanima Hrvatske ovaj Božić biti ljepši. Ocijenio je kako je očito da su Mađari uspjeli izlobirati presudu arbitražnog suda kao što su nedavno lobirali i protiv tjeralice protiv Zsolta Hernadija, predsjednika uprave MOL-a.

Protiv Hernadija se vodi postupak zbog sumnje da je dao mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu ne bi li mu ovaj mogućio kupnju udjela u Ini. “MOL uporno radi na uništavanju Ine i to treba zaustaviti”, dodao je Sekulić za N1.

Kakve su veze s postupkom imale odluke Ustavnog suda u slučaju Sanader i zašto je to važno?

Bivši premijer Sanader je u slučaju Ina-MOL osuđen zbog primanja mita, koji je dobio ne bi li pogodovao mađarskoj strani i potpomogao potpisivanje ugovora s MOL-om kojim je ta tvrtka postala najveći dioničar u Ini.

No, Ustavni sud ukinuo je pravomoćnu presudu u srpnju prošle godine. U praksi ovo ukidanje presuda ne bi trebalo utjecati na odlučivanje arbitraže u Ženevi o tužbi koju je Hrvatska podigla protiv MOL-a, kako je tvrdio Ustavni sud.

“Odluka Ustavnog suda kojom se ukida prva pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu na 8,5 godina zatvora zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a, potvrda je da nema urote protiv MOL-a. Mi prema planu nastavlamo s arbitražnim postupkom pred tijekom koje posreduje u sporu hrvatske države i MOL-a”, isticao je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Nešto poslije Vrdoljaka, reagirao je i MOL. Mađarska naftna i plinska kompanija MOL ustvrdila je da nikad nije bila dio tog postupka, ali da pozdravlja odluku hrvatskog Ustavnog suda. “MOL nikad nije bio dio tog pravnog procesa, ali pozdravlja odluku hrvatskog Ustavnog suda. MOL još nije upoznat sa svim detaljima te odluke i pažljivo će je proučiti”, kazali su iz MOL-a na upit Hine da komentiraju ukidanje odluke Ustavnog suda.