Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada je ograničila cijene goriva. Super, ali druge zemlje puno agresivnije brane građane od eksplozije režija

Smanjenje poreza, vaučeri i subvencije, ukidanje naknada - europske vlade nalaze razne načine da spriječe još teže posljedice energetske krize

Jedne sunčane subote u studenom 2018. više od 280 tisuća nezadovoljnih ljudi izašlo je na ulice Pariza i drugih francuskih gradova, prosvjedujući zbog visoke cijene goriva, prije svega dizela čija je cijena tih dana dosegla najvišu razinu od početka 2000-tih. Bijesni Francuzi za poskupljenje su krivili predsjednika Emmanuela Macrona i odluku njegove vlade da poveća poreze na gorivo kako bi potaknula korištenje ekološki prihvatljivijih vozila.

Ono što je slijedilo postat će naširoko poznato kao ‘pokret žutih prsluka’. Prosvjedi, koji su francuskom predsjedniku zagorčali prvu polovicu mandata, pokazali su kako cijene goriva mogu pogoniti višemjesečne demonstracije i transformirati ih u širi društveni pokret protiv vlasti.

Takvu vrstu novih socijalnih nemira, kada građani bijesne na vlasti zbog visokih računa – za gorivo, struju, plin, svejedno – francuska vlada želi pod svaku cijenu izbjeći. Pogotovo jer je tajming iznimno osjetljiv: u travnju sljedeće godine Francuzi ponovno biraju predsjednika.

Pomoć kroz niže poreze

Premijer Jean Castex najavio je prije nekoliko tjedana da će vlada zamrznuti cijene plina i sniziti poreze na električnu energiju kako bi usporila povećanje cijena energenata. Ako u proljeće cijene ne krenu padati, namjeravaju prilagoditi i stopu PDV-a.

Uz to, planiraju dodatno pomoći kućanstvima koja imaju problem s plaćanjem računa. Skoro šest milijuna kućanstava, koja već dobivaju godišnji vaučer, trebala bi dobiti dodatnu jednokratnu pomoć od sto eura.

Potezi francuskih vlasti dolaze u trenutku kada se Europa suočava s energetskom krizom. Cijene plina i struje rastu, poskupljuje gorivo, a u pojedinim europskim državama ljudima već stižu veći računi – a to, kako je naučio Macron, nije dobro – pa političari žurno pokušavaju naći načina da pomognu građanima, ali i industriji.

Subvencije za troškove

Francuska vlada stoga nije jedina koja se umiješala kako bi pokušala ublažiti posljedice poremećaja na tržištu. Krajem rujna i talijanski premijer Mario Draghi najavio je paket mjera pomoći vrijedan oko tri milijarde eura kako bi spriječili visoke račune za plin i struju tijekom zime. Među ostalim, privremeno će u zadnjem tromjesečju ukinuti neke naknade, primjerice za obnovljive izvore energije, kako bi računi bili manji. Građani s niskim primanjima dobit će više iznose vaučera za troškove energije.

Siromašnijim sugrađanima i grčka će vlada povećati jednokratnu pomoć za grijanje, dok bi gotovo 70 posto kućanstava do kraja godine trebalo dobiti vladinu subvenciju za pokrivanje dijela troškova energenata. Španjolska, koja je reagirala među prvima, još je sredinom rujna najavila da će u narednih šest mjeseci preusmjeriti ekstra profit energetskih kompanija prema potrošačima kako bi im smanjili troškove.

Računi manji za petinu

U Madridu se nadaju da će, kombinacijom mjera, do kraja godine računi za struju kućanstvima biti manji za 22 posto. Kako bi, pak, zaštitili one koji ih zbog slabih primanja ne mogu ni plaćati, odlučili su da se takve potrošače neće moći isključiti iz mreže deset mjeseci, a ne kao dosad četiri mjeseca.

Mjere pomoći građanima i gospodarstvu razmatraju se i u drugim europskim zemljama. U Češkoj se govori o pokrivaju dijela troškova za obitelji s niskim primanjima, u Nizozemskoj se piše o mogućem smanjivanju poreznih stopa na energente, u Sloveniji ministar gospodarstva potvrđuje da bi vlada, ako bude potrebno, mogla interventirati kako bi ograničila poskupljenje struje.

Iznenadna odluka Vlade

U Hrvatskoj, kako je pisao Faktograf, postoje vaučeri za struju za socijalno ugrožene – trenutno ih koristi nešto više od 62 tisuće korisnika – a što se tiče goriva, Vlada je do danas tumačila da će se umiješati ako stvari eskaliraju. Dopustite da ocjenjujemo trenutak u kojem je intervencija prijeko potrebna, govorio je, na primjer, još u utorak ministar gospodarstva Tomislav Ćorić na HRT-u. A onda je iznenada taj trenutak došao: Vlada je danas na 30 dana dana ograničila cijenu bezina na 11,10 kuna i dizela na 11 kuna.

I Andrej Plenković se tako priključio brojnim europskim političarima koji žurno pokušavaju naći načina da ublaže posljedice rasta cijena plina i struje i sve skupljeg goriva i izbjegnu bijes građana kojima stižu sve veći računi. Jer to, kako je naučio Macron, ne može završiti dobro.