Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada je Europi priznala da će javni dug ozbiljno rasti do 2017. godine

Vlada je u Bruxelles poslala dokument s mjerama za izlazak iz krize

Kriza
FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL/PIXSELL

Vlada je danas prihvatila dokument naziva Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji. To je program kojim, laički rečeno, Hrvatska pokušava uskladiti zahtjeve koje je pred nju postavila EU s vlastitim mogućnostima i željama.

Izdvojili smo neke od važnijih ciljeva istaknutih tim programom. Treba usto imati na umu da je on predviđen (i) za razdoblje idućeg mandata Vlade, tkogod da joj bio na čelu.

1. Do 2017. sniziti proračunski manjak ispod 3 posto BDP-a

U 2014. godini proračunski manjak iznosio je 5,7 posto, a programom koji je predstavio ministar regionalnog razvoja i fondova Branko Grčić predviđa se smanjenje deficita u ovoj godini na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini.

2. Postupno podizati BDP, koji bi 2018. trebao rasti za 1,5 posto

U ovoj bi godini, smatra Grčić, BDP trebao rasti za 0,4 posto, u 2016. za 1 posto, godinu kasnije 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. godini.

3. Javni dug počet će padati (tek) 2017. godine

U 2014. godini javni dug je procijenjen na 85 posto BDP-a. Programom se predviđa da će nastaviti rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati.

4. Ove godine gospodarstvo će izaći iz recesije

Tijekom šest godina recesije realni BDP smanjen je za više od 12 posto. Ekonomski oporavak Vlada temelji na rastu izvoza i s time povezanim investicijama u proizvodnju.

5. Rast osobne potrošnje

Potrošnja građana će, smatraju u Vladi, porasti
Potrošnja građana će, smatraju u Vladi, porasti PIXSELL/PIXSELL

Vlada procjenjuje da će ove godine potrošnja kućanstava porasti za 0,5 posto, iduće godine 0,3 posto, u 2017. ići će gore za 0,5 posto, a 2018. za 1,1 posto.

6. Smanjenje državne potrošnje

Državna potrošnja u 2015. bit će smanjena za 1,2 posto, procjene su Vlade, u 2016. za 1,4 posto, 2017. za 1 posto, a 2018. za 0,6 posto.

6. Porast izvoza generirat će rast

Izvoz roba i usluga bilježit će pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015. – 2018. te će, pojedinačno gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Izvoz bi tako ove godine mogao porasti po stopi od 3,7 posto te postupno ubrzati rast na 4,8 posto u 2017. i 2018. godini.

7. Od iduće godine rast stope zaposlenosti

Građani pred Zavodom za zapošljavanje
Građani pred Zavodom za zapošljavanje PIXSELL/PIXSELL

Program uključuje i očekivanje da će od 2016. godine doći do preokreta u trendu kretanja stope zaposlenosti, koja bi postupno trebala rasti te u 2018. porasti 1,3 posto.

8. Inflacija ostaje razmjerno niska

Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, idućih bi se nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, trebalo nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije.

9. Strukturne mjere za smanjenje rashoda

U 2015. i 2016. kao takve se mjere navode one koje se odnose na naknade zaposlenima, intermedijarnu potrošnju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, rashode za bruto investicije u kapital i sl., a uključuju i izvanproračunske korisnike i javna poduzeća te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

U 2016. se predviđa provedba reforme sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama – sistematizacija radnih mjesta te donošenje zakonskog okvira koji se odnosi na plaće i sklapanje novih kolektivnih ugovora. Tu su još i smanjenje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje materijalnih troškova te broja agencija, zavoda, fondova…

10. Strukturne mjere za povećanje prihoda

Među te su mjere uvrštene već donesene izmjene u oporezivanju dobitaka od igara na sreću, potom one u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staža, povlačenje prihoda od dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, fiskalni učinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje poreza na kamate na štednju, povećanje trošarina na energente i duhan. U 2016. se planira i novi model naplate komunalne naknade.