Vlada je u paket pomoći, koji HDZ neumjereno hvali, utrpala svašta. I stari natječaj koji su zabrljali
Natječaj za poduzetnike je odgođen na mjesec dana, pa se Vlada zgodno dosjetila da i to ubaci u jesenski paket
Branko Bačić bio je vrlo zadovoljan. “Ovaj paket mjera je do sada nezabilježena intervencija” države, komentirao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a paket mjera kojim Vlada pokušava ublažiti učinak inflacije i pomoći građanima i poduzetnicima.
“Nikada nije bilo većeg, sveobuhvatnijeg, masivnijeg paketa mjera”, ocijenio je Bačić, izračunavši da je, skupa s mjerama iz veljače, riječ o 26 milijardi kuna, odnosno “gotovo šest posto BDP-a”. Od tog iznosa, 21 milijarda odnosi se na paket koji je Vlada donijela na sjednici prošlog četvrtka.
Od kredita do starog natječaja
No, u tom paketu – kojim su ograničene cijene struje, toplinske energije pa i nekih namirnica – našlo se doista svega: od dugoročnih ulaganja koja neće i ne mogu utjecati na račune već ove jeseni, preko kredita i jamstava HBOR-a, do EU fondova pa čak i jednog zakašnjelog natječaja koji je namijenjen poduzetnicima, ali je upravo u poduzetničkim krugovima izazvao oštre kritike.
Vladin jesenski paket mjera tako predviđa 1,9 milijardi kuna za bespovratne potpore poduzetnicima za energetsku tranziciju. Na taj su se javni poziv poduzeća mogla početi javljati od 1. rujna, tjedan dana prije nego što je Vlada uopće prezentirala javnosti antiinflacijske mjere.
Preko noći ispali iz konkurencije
Iz ukupnog iznosa sredstava (1,9 milijardi kuna), rokova prijave i maksimalnog iznosa potpore po poduzeću iščitava se da je ustvari riječ o natječaju koji je ovoga ljeta izazvao dosta kontroverzi, a koji se financira europskim novcem, odnosno u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Krajem srpnja, zadnji radni dan prije nego što su poduzeća trebala početi podnositi svoje projekte, kriteriji za dodjelu novca naglo su promijenjeni. Shvativši da će se na inicijalnu verziju poziva moći javiti tek 300-tinjak tvrtki, iz resora ministra Davora Filipovića odjednom su javili da su uvjeti promijenjeni kako bi se na natječaj moglo javiti značajno više poduzeća.
Kasnili, pa uvalili u jesenski paket
No, te izmjene, o kojima su poduzetnici doznali u zadnji čas, nisu prošle bez posljedica: Telegram je pisao o slučaju poduzetnika čija je firma planirala da će financirati značajnu investiciju od 30-ak milijuna u unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti. Uvjete su zadovoljavali – sve dok ih država nije iznenada izmijenila. Novac im je, praktički preko noći, izmaknuo, a velika investicija stopirana.
Prijave projekata trebale su krenuti 1. kolovoza, ali zbog mijenjanja uvjeta rok je pomaknut za mjesec dana. Tako se, eto, dogodilo da, umjesto početkom kolovoza, prijave startaju 1. rujna. Taman na vrijeme da i taj natječaj, koji ustvari kasni, bude uračunat u “nikad veći, sveobuhvatniji i masivniji” paket mjera.
Novac do rujna – sljedeće godine
Uz tih 1,9 milijardi kuna iz plana oporavka, u paketu su i neke doista dugoročne mjere, što je na sjednici Vlade otvoreno priznao i sam premijer Andrej Plenković. Na primjer, 988 milijuna kuna za energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada.
S ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada Vlada, doduše, nema najbolji skor. Zadnji natječaj izazvao je potpunu zbrku i veliko nezadovoljstvo jer se u praksi pretvorio u omraženi najbrži prst. Ljudi su doslovno potrošili novac iz pričuve da bi pripremili dokumentaciju, a onda im je u sekundama sve propalo.
Čak i da sljedeći put bude drugačije, sasvim je sigurno da se nove investicije neće desiti tako skoro. Uostalom, i sama Vlada u svojoj odluci kaže da javni pozivi moraju biti raspisani do 1. rujna – 2023. godine.
Maknuli proizvode s polica
Dio Vladinog paketa su, kako smo spomenuli, i oko sedam milijardi kuna “teški” krediti sa subvencioniranim kamatnim stopama te jamstva HBOR-a za poduzetnike u teškoćama. Koliki će biti interes među poduzetnicima i hoće li ova mjera imati učinka, pokazat će naredni mjeseci.
Jedna od Vladinih odluka koja je učinak već proizvela jest limitiranje cijena devet proizvoda, od mlijeka i šećera do cijelog pileta i svinjskog vrata s kosti. Nove, niže cijene počele su se primijenjivati od vikenda, zbog čega su neki mali dućani te proizvode jednostavno – maknuli s polica. Intervencija u cijene, kako smo pisali, može imati i neželjene posljedice, manju ponudu i nesrazmjerno poskupljenje ostale robe.
Nikad veći i masivniji? Ne baš
No, za precizniju analizu posljedica i stvarnih učinaka, ipak će trebati pričekati. Zasad je tek jasno da neke mjere neće i ne mogu odmah smanjiti račune i troškove građanima i poduzećima.
Vladin paket pomoći je, svakako, bio nužan i dobrodošao. Ali kad se maknu krediti, dugoročne investicije i natječaji koji bi i bez ove krize bili provedeni, za zimu pred nama malo je ipak manje masivan nego što je dojam HDZ-ovih političara.