Vlada konačno objavila kako će nagrađivati općine koje se spoje. I svejedno ih neće biti manje
Vlada će općinama koje se spoje platiti dugove i investicije
S Bruxellesom je stvar dogovorena odavno: u zamjenu za europski novac, Vlada je obećala da će financijski nagrađivati općine koje se odluče spojili ili barem zajednički obavljati pojedine poslove. Broj lokalnih jedinica – 427 općina i 128 gradova – ionako je prevelik za zemlju poput Hrvatske. Na to, uostalom, Europska komisija godinama upozorava.
Pa je, u pregovorima oko EU novca za oporavak, Vlada Andreja Plenkovića s Bruxellesom dogovorila da će u narednim godinama nastojati motivirati lokalne jedinice – a cilja se, prvenstveno, na male općine koje teško opstaju bez financijske pomoći – da se ukinu ili da dio svojih komunalnih i drugih poslova obavljaju skupa sa susjednim općinama.
Konačno objavili kriterije
Tako bi do 2026. Hrvatska trebala imati otprilike 85 općina manje, a njih 170 moralo bi imati neku zajedničku funkciju – na primjer, računovodstvo, odvoz otpada ili, recimo, upravu vrtića. Vlada je zato ovog četvrtka precizirala kako će ih financijski nagrađivati za tzv. funkcionalno, a kako za stvarno spajanje, odnosno ukidanje.
Općine koje odluče zajednički obavljati određene poslove moći će računati da će im Vlada iz državnog proračuna sufinancirati troškove zajedničkog zaposlenika ili zajedničkog upravog odjela. Ako se radi o odjelu, Vlada namjerava sufinancirati plaće i ostale materijalne troškove za najviše pet službenika.
Poticaji za zajedničke ustanove
Na postotak sufinanciranja utjecat će i veličina općine – manje mogu računati na više postotke, što je pokušaj da ih se dodatno motivira – kao i broj općina koje odluče spojiti neke poslove. Poticaji su predviđeni i za osnivanje zajedničke lokalne tvrtke za obavljanje općinskih poslova ili ustanove.
Primjerice, ako dvije ili više općina imaju zajedničko komunalno društvo ili vrtić s jednom upravom i popratnim službama (što ne znači i jednom zgradom za djecu), država će im pokriti do 25 posto troška, odnosno najviše do 500 tisuća kuna. Pravo na proračunski novac funkcionalno spojene općine imale bi pet godina.
Više novca za ukidanje
Za općine koje se odluče pripojiti susjednoj općini, dakle, faktički samoukinuti, Vlada predviđa izdašnije novčane poticaje. Među ostalim, država bi pokrila troškove spajanja, zatim otplatila dugove i kredite, a pet godina od spajanja osigurala i godišnju potporu iz proračuna te pomoć za kapitalne projekte u iznosu do 7,5 milijuna kuna.
Kako bi motivirala općine da se dobrovoljno povezuju, Vlada će u ovoj i sljedeće dvije godine u proračunu izdvojiti po sto milijuna kuna. Koliki je stvarni interes na lokalnoj razini, pak, doznat će se vrlo brzo: u roku od 60 dana Ministarstvo financija objavit će poziv jedinicama lokalne samouprave da se jave ako su zainteresirane za ove poticaje.
Čuda su teško ostvariva
Čuda, međutim, ne treba očekivati. Za funkcionalno spajanje još će i biti kandidata, moguće čak i respektabilan broj – dio općina već sad zajednički obavlja pojedine poslove – ali oko poticaja za tzv. dobrovoljno stvarno spajanje, što je politici prihvatljiviji eufemizam za ukidanje, teško da će biti jagme. Na to već sad upućuju barem dva detalja.
I do sad je postojala zakonom definirana mogućnost da se jedinice lokalne samouprave koje se zemljopisno nalaze jedna uz drugu dobrovoljno spoje. No, otkako je ta odredba na snazi, prema našim saznanjima, dosad nikada nije iskorištena. Lokalno, dakle, nije bilo apetita za tu vrstu poteza.
Ne spominjite ukidanje
O tome svjedoči i drugi detalj, nedavni sastanak premijera Andreja Plenkovića i resornih ministara, Marka Primorca i Ivana Malenice, s predstavnicima udruga županija, gradova i općina. U kratkom priopćenju od 12 rečenica, funkcionalno spajanje spominje se četiri puta i još tri puta zajedničko obavljanje poslova (što je, ustvari, isto).
Stvarno spajanje (de facto, ukidanje) sramežljivo je spomenuto u jednoj, krajnje oprezno formuliranoj rečenici (pritom se, dakako, ne koristi pojam ukidanje, mada se faktično radi upravo o tome). Zato je sasvim realno prognozirati da 2026. Hrvatska neće imati drastično manji broj općina nego sada. Koliko god nam novca iz Bruxellesa poslali.