Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Vlada lani pompozno najavila da će općine i gradovi morati objavljivati na što troše novac. I? Još nisu napisali pravila

Lokalne jedinice zasad samoinicijativno otvaraju račune građanima jer ujednačena pravila za sve još ne postoje

Prošlo je gotovo godinu dana otkako su Vlada i Sabor propisali da općine, gradovi i županije moraju na svojim internetskim stranicama objavljivati kako troše javni novac. Te informacije, predviđeno je izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi iz prosinca 2020., moraju biti “lako dostupne i pretražive”.

U svibnju ove godine birali smo nove lokalne vlasti koje su, zahvaljujući novim zakonskim obavezama, trebale biti najtransparetnije dosad: svaki račun, svaki trošak, svaka isplata iz lokalnog proračuna konačno je trebala biti “lako dostupna i pretraživa”.

Ništa bez ministrova napuka

Šest mjeseci kasnije malo se toga promijenilo. Država još nije donijela precizna pravila po kojima općine, gradovi i županije moraju postupati. Lokalne jedinice i dalje tek samoinicijativno otvaraju svoje troškove građanima. Sankcija za one koji to ne čine nema – sve dok država ne propiše detaljna pravila. A to bismo mogli čekati još mjesecima.

Krajem listopada Ministarstvo financija otvorilo je javnu raspravu o novom Zakonu o proračunu u kojem se, još jednom, propisuje da su lokalne jedinice dužne na svojim stranicama objavljivati informacije o trošenju novca iz proračuna. Ali što to točno znači, i dalje nije precizirano – sve dok ministar Zdravko Marić ne donese poseban naputak.

Koliko ćemo još morati čekati?

“Ministar financija će naputkom utvrditi okvirni sadržaj te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama, a za kršenje ove odredbe je predviđena sankcija u vidu novčane kazne za čelnika”, objašnjeno je u prijedlogu. Taj naputak, pak, ministar mora donijeti u roku od šest mjeseci nakon što zakon stupi na snagu.

Ako se ministar Marić ne požuri, precizna pravila o objavi lokalnih troškova mogli bismo imati sredinom 2022. Ako pritom ostavi vremena lokalnim vlastima za prilagodbu, očito je da će “lako dostupne i pretražive” informacije javnost još morati pričekati. Kao i na eventualne sankcije za one koji ne poštuju zakon, a koje bi, prema prijedlogu, mogle ići i do 50 tisuća kuna.

Svaki račun mora biti dostupan

No, da bi zakonska odredba imala smisla, ključna su upravo detaljna pravila. Na to je u više navrata upozorio Vuk Vuković, koji je pomogao nekolicini gradova da otvore financije građanima. Neke lokalne jedinice već sad bi mogle tvrditi da su njihove informacije dostupne i pretražive, objašnjavao je nedavno za Telegram, “ali to ne znači da se vidi svaka stavka, svaki račun”. Vuković smatra da se kroz zakon mora osigurati da “svaki račun bude dostupan”.

U međuvremenu, sve više lokalnih jedinica uvodi aplikacije putem kojih građani mogu dobiti uvid u troškove lokalne uprave i ustanova u njihovom vlasništvu. Svaka, naravno, svoju – jer ujednačena pravila na razini države još uvijek ne postoje. Jedan od gradova koji je to nedavno učinio je Čakovec.

“Ljudi su zainteresirani i pretražuju” troškove, kaže gradonačelnica Ljerka Cividini, napominjući da su u aplikaciji prikazali “sva konta i sve stavke proračuna”. Stoga smatra da neće imati nikakvih problema nakon što Vlada detaljizira što se točno od lokalnih jedinica očekuje.

‘Radi se stihijski i traljavo’

U lipnju je platforma za pretraživanje isplata iz proračuna predstavljena i u Slavonskom Brodu. Gradonačelnik Mirko Duspara zadovoljan je interesom građana. “Dosad ima oko pet i pol tisuća pregleda. Ljudi su zainteresirani, gledaju na što trošimo, što plaćamo”, kaže dodajući da se radi o dobrom ulaganju.

No, još je u lipnju upozoravao da se “radi stihijski” jer se “donese zakon, ali ne i na koji će se način provoditi”. Jednako misli i danas. “Zakonodavac je trebao, pri donošenju zakona, točno precizirati što se traži, što mora biti javno, da ne bude lutanja”, ponavlja.

Slaže se da bi bi bilo lakše da su lokalne jedinice unaprijed znale što se od njih traži. “Sve je odrađeno dosta traljavo, kao i inače s našim zakonima. A ako postoji zakon, onda bi svi trebali postupati isto”, zaključuje Duspara.