Vlada masovno dijeli novac po Hrvatskoj, po uzoru na projekt iz kojeg su profitirali HDZ-ovi tajkuni. Istražili smo o čemu se radi
Projekt Slavonija pratile su nelogičnosti i kontroverze, ali Vlada ga, očito, želi preslikati od sjevera zemlje do Dalmatinske zagore
U rujnu 2016., prije nego što će prvi puta postati premijer, Andrej Plenković je poručivao da HDZ zna kako pomoći Slavoniji i učiniti je jednom od najrazvijenijih regija Europske unije. Njegovo predizborno obećanje sa skupa u Osijeku postat će poznato kao Projekt Slavonija. Mada su ga pratile nelogičnosti i kontroverze, HDZ-ovoj Vladi to nije smetalo.
Četiri godine kasnije, na izbore su izašli sa sličnim obećanjem: po uzoru na Slavoniju, pokrenut će projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar. Stoga, kada je ovoga tjedna Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU otvorilo dva javna natječaja za dodjelu proračunskog novca, to je odmah u sjećanje dozvalo predizborno obećanje iz 2020.
Ulaganja u Zagoru i Gorski kotar
U naredne tri godine Ministarstvo planira dodijeliti oko 17,2 milijuna eura za ulaganja u području Dalmatinske zagore i Gorskog kotara. U skladu s praksom o dvojnom iskazivanju iznosa, to bi, u staroj valuti, bilo 129,2 milijuna kuna. Iako se to izrijekom nigdje ne spominje, neki detalji ovog plana upadljivo asociraju na Projekt Slavonija.
Dodjela novca pažljivo je zapakirana: javni pozivi objavljeni su u okviru Programa gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore, odnosno Gorskog kotara. Ministarstvo ističe da je to u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom i programom Vlade, a sve kako bi se, uz europski novac, osigurala i nacionalna proračunska sredstva za investicije u tim regijama.
Inspiracija Slavonijom na sjeveru
Radi se, dakle, o javnim pozivima koji imaju precizno definiran zemljopisni okvir, ali i političku poruku, što uvelike podsjeća na način na koji su ulaganja na području slavonskih županija stavljena pod zajednički nazivnik Projekta Slavonija. I proklamirani ciljevi su uostalom slični: revitalizacija dijelova zemlje u kojima se želi poboljšati kvaliteta života i spriječiti daljnje iseljavanje.
Pritom, ovo nije jedini primjer da se Vlada na neki način inspirira svojih razvikanim Projektom Slavonija: još krajem 2021. potpisan je razvojni sporazum za sjeverozapadnu Hrvatsku vrijedan 15 milijardi kuna, za financiranje strateških projekata na području pet županija.
Kada se, pak, prije nekoliko dana sastao sa županima na tom području, premijer je naglasio da je taj sporazum -koji u Vladi brendiraju kao Projekt Sjever – bio inspiriran “jako dobrom provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem”
Tko može računati na novac?
Postoje, međutim, i određene razlike. Sredstva su iz državnog proračuna, a ne iz EU fondova, što je najčešće bio slučaj kod Projekta Slavonija. Nadalje, javni pozivi su namijenjenim Dalmatinskoj zagori, odnosno Gorskom kotaru, dok kod Projekta Slavonija ciljanih natječaja uglavnom nije bilo (Ministarstvo je nedavno provelo javni poziv namijenjen samo Slavoniji, u okviru Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema, što je također pandan ovim programima).
Razlika je i u tome tko može računati na proračunski novac. U Slavoniji je na Vladinom popisu završilo više od 34 tisuće projekata. Ovdje će obuhvat definitivno biti manji, jer je novac namijenjen javnim investicijama, od poslovnih inkubatora i, turističkih sadržaja, preko vrtića, domova zdravlja i sportskih igrališta, do ekološke javne rasvjete i tako dalje.
Općinama i gradovima na području Zagore na raspolaganju je nešto više od deset milijuna eura u tri godine, od čega će 2,6 milijuna eura biti dodijeljeno tijekom ove godine. Za Gorski kotar je planirano 7,1 milijun eura, pri čemu će u ovoj godini biti raspodijeljeno oko dva milijuna eura. Kakav će, pak, biti učinak na društvenu i gospodarsku revitalizaciju ovih regija, tek će se vidjeti. Ljestvica, doduše, nije postavljena previše visoko.