Vlada će, po svemu sudeći, u roku od sljedeće dvije godine osnovati novu državnu agenciju. Nova agencija bavit će se upravljanjem državnim kompanijama, a kako to upravljanje inače izgleda imali smo prilike vidjeti na bezbroj primjera. Posljednji u nisu jest slučaj Ine, kojoj je kroz trgovinu plinom učinjena šteta od milijardu kuna, što nitko u kompaniji nije primijetio.
Cijeli slučaj je otkriven tek nakon što su glavni akteri novac – više stotina milijuna kuna – spremili na bankovne račune umirovljenika, pa je banka prijavila sumnjive transakcije. Unutar same kompanije nikome ništa nije bilo čudno, a probleme nisu primijetili ni iz Nadzornog odbora, gdje sjede i predstavnici koje postavlja Vlada RH.
Država nije u stanju nadzirati rad kompanija
Država očito nije u stanju kvalitetno nadzirati rad tvrtki koje su u njenom vlasništvu, pa tako nema razloga vjerovati da će se i s osnivanjem nove agencije nešto bitno, u tom smislu, promijeniti. Jedino će još nekoliko desetaka ljudi dobiti priliku za uhljebljivanje.
No, ono na čemu bi Vlada trebala poraditi jest popis kompanija koje uopće namjerava zadržati u vlasništvu ili suvlasništvu. Sada je država vlasnik bezbrojnih tvrtki, a za veliku većinu njih nema apsolutno nikakvog smisla da se nalaze u državnom portfelju.
Od zvučnijih imena dovoljno se sjetiti samo Podravke, koju država ne ispušta iz svojih šapa, usprkos tome što ima manji paket dionica, što sasvim sigurno utječe na kvalitetu upravljanja – na kadroviranje neizbježno utjecaj ima politika – što se onda negativno odražava i na performanse kompanije. Uostalom, pomalo je smiješno da se država u 21. stoljeću bavi proizvodnjom juha, pekmeza i sličnog.
Kompanije kojima upravlja država služe kao stranački bankomati
Vlada se kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost obvezala prodati oko 180 kompanija za koje je procijenjeno da nisu od posebnog državnog interesa, a njihova prodaja trebala bi biti oglašena do drugog tromjesečja 2026. godine. Osim toga, revidira se i lista poduzeća od posebnog interesa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ima smisla da na toj listi ostanu kompanije koje upravljaju prirodnim resursima, poput šuma i voda, ili infrastrukturom koja je prirodni monopol pa ne može doći do razvoja konkurencije. No, za sve ostalo nema baš pretjeranog smisla da ostane pod kontrolom i u vlasništvu države. Kompanije kojima upravlja država redovno služe kao stranački bankomati ili za uhljebljivanje, ne posluju optimalno i često rade nered na tržištu.
Da se željelo uvesti reda, moglo se davno prije, bez ikakve agencije
Politika ima jako veliki utjecaj na hrvatsku ekonomiju, što je i jedan od uzroka relativnog zaostajanja za drugim zemljama srednje i istočne Europe. Taj utjecaj vidi se iz veličine javne potrošnje, koja se kreće oko 50 posto BDP-a. Ali i iz prihoda kompanija pod kontrolom države.
Kompanije od posebnog državnog interesa – a to nisu sve koje su u državnom vlasništvu – imaju preko 50 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 46 tisuća ljudi. Radi se o ogromnoj poluzi preko koje se može (negativno) utjecati na cijelu ekonomiju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nova agencija, kada bude osnovana, vrlo teško će išta promijeniti u poslovanju državnih kompanija, da se za to imalo volje, moglo se napraviti i bez agencije, i još davnih dana. Ako netko ima želju pljačkati, a kod nas je stupanj korupcije i kriminala prilično visok, učinit će to s agencijom ili bez agencije. Uostalom, ako se milijarde pljačkaju u Ini, koja je već godinama u središtu pažnje javnosti, možemo samo zamisliti što se događa u manje izloženim kompanijama, o kojima se ne priča na televiziji, ni na sjednicama Vlade.
Vlada naumila osnovati agenciju za upravljanje državnim firmama. Nije teško pretpostaviti u što će se pretvoriti taj genijalni plan
Kako izgleda kad država upravlja kompanijama gledamo u nizu afera
Nova agencija, kada bude osnovana, vrlo teško će išta promijeniti u poslovanju državnih kompanija, da se za to imalo volje, moglo se napraviti i bez agencije, i još davnih dana. Ako netko ima želju pljačkati, a kod nas je stupanj korupcije i kriminala prilično visok, učinit će to s agencijom ili bez agencije
Vlada će, po svemu sudeći, u roku od sljedeće dvije godine osnovati novu državnu agenciju. Nova agencija bavit će se upravljanjem državnim kompanijama, a kako to upravljanje inače izgleda imali smo prilike vidjeti na bezbroj primjera. Posljednji u nisu jest slučaj Ine, kojoj je kroz trgovinu plinom učinjena šteta od milijardu kuna, što nitko u kompaniji nije primijetio.
Cijeli slučaj je otkriven tek nakon što su glavni akteri novac – više stotina milijuna kuna – spremili na bankovne račune umirovljenika, pa je banka prijavila sumnjive transakcije. Unutar same kompanije nikome ništa nije bilo čudno, a probleme nisu primijetili ni iz Nadzornog odbora, gdje sjede i predstavnici koje postavlja Vlada RH.
Država nije u stanju nadzirati rad kompanija
Država očito nije u stanju kvalitetno nadzirati rad tvrtki koje su u njenom vlasništvu, pa tako nema razloga vjerovati da će se i s osnivanjem nove agencije nešto bitno, u tom smislu, promijeniti. Jedino će još nekoliko desetaka ljudi dobiti priliku za uhljebljivanje.
No, ono na čemu bi Vlada trebala poraditi jest popis kompanija koje uopće namjerava zadržati u vlasništvu ili suvlasništvu. Sada je država vlasnik bezbrojnih tvrtki, a za veliku većinu njih nema apsolutno nikakvog smisla da se nalaze u državnom portfelju.
Od zvučnijih imena dovoljno se sjetiti samo Podravke, koju država ne ispušta iz svojih šapa, usprkos tome što ima manji paket dionica, što sasvim sigurno utječe na kvalitetu upravljanja – na kadroviranje neizbježno utjecaj ima politika – što se onda negativno odražava i na performanse kompanije. Uostalom, pomalo je smiješno da se država u 21. stoljeću bavi proizvodnjom juha, pekmeza i sličnog.
Kompanije kojima upravlja država služe kao stranački bankomati
Vlada se kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost obvezala prodati oko 180 kompanija za koje je procijenjeno da nisu od posebnog državnog interesa, a njihova prodaja trebala bi biti oglašena do drugog tromjesečja 2026. godine. Osim toga, revidira se i lista poduzeća od posebnog interesa.
Ima smisla da na toj listi ostanu kompanije koje upravljaju prirodnim resursima, poput šuma i voda, ili infrastrukturom koja je prirodni monopol pa ne može doći do razvoja konkurencije. No, za sve ostalo nema baš pretjeranog smisla da ostane pod kontrolom i u vlasništvu države. Kompanije kojima upravlja država redovno služe kao stranački bankomati ili za uhljebljivanje, ne posluju optimalno i često rade nered na tržištu.
Da se željelo uvesti reda, moglo se davno prije, bez ikakve agencije
Politika ima jako veliki utjecaj na hrvatsku ekonomiju, što je i jedan od uzroka relativnog zaostajanja za drugim zemljama srednje i istočne Europe. Taj utjecaj vidi se iz veličine javne potrošnje, koja se kreće oko 50 posto BDP-a. Ali i iz prihoda kompanija pod kontrolom države.
Kompanije od posebnog državnog interesa – a to nisu sve koje su u državnom vlasništvu – imaju preko 50 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 46 tisuća ljudi. Radi se o ogromnoj poluzi preko koje se može (negativno) utjecati na cijelu ekonomiju.
Nova agencija, kada bude osnovana, vrlo teško će išta promijeniti u poslovanju državnih kompanija, da se za to imalo volje, moglo se napraviti i bez agencije, i još davnih dana. Ako netko ima želju pljačkati, a kod nas je stupanj korupcije i kriminala prilično visok, učinit će to s agencijom ili bez agencije. Uostalom, ako se milijarde pljačkaju u Ini, koja je već godinama u središtu pažnje javnosti, možemo samo zamisliti što se događa u manje izloženim kompanijama, o kojima se ne priča na televiziji, ni na sjednicama Vlade.