Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vlada nemalo reklamira svoj dubiozni projekt za spas Slavonije; dosad su potrošili 1,4 milijun kuna

Za medijsku promociju utrošeno je milijun kuna, a još 416 tisuća za terenske sjednice

ZADNJA IZMJENA: kol 29, 2019
Foto: PIXSELL

Na reklamiranje Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, koji bi zahvaljujući europskom novcu trebao omogućiti preporod tog dijela Hrvatske, Vlada je prošle godine utrošila nešto više od milijun kuna. Riječ je o jednom od najrazvikanijih projekata Vlade Andreja Plenkovića kroz koji bi se u pet slavonskih županija trebalo uložiti dvije i pol milijarde eura iz EU fondova. No, projekt od početka prati niz nelogičnosti, a upitnom se čini i njegova stvarna učinkovitost.

Telegramu je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a potvrđeno da je u 2018. godini za medijsku promociju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim se Vlada posebno voli hvaliti, utrošeno 1.040.625 kuna. Taj je iznos uložen u „usluge snimanja video priloga odnosno reportaža o provedbi” projekta Slavonija i „za medijsku kampanju na TV postajama”. Veći dio novca, 85 posto, osiguran je iz europskih fondova.

Za terenske sjednice 416 tisuća kuna

Dodatnih 416 tisuća kuna potrošeno je, pak, da bi se na terenu organizirale sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, tijela koje vodi premijer Andrej Plenković. Savjet ima tridesetak članova, a dosad je održao osam terenskih sjednica. Njihovi troškovi prilično variraju, pa je tako za onu u Slavonskom Brodu u studenom 2017. godine potrošeno 24 tisuće kuna, a, primjerice, prošlogodišnju u Belom Manastiru 97 tisuća kuna, dakle četiri puta više.

U Ministarstvu tu razliku tumače brojem sudionika, jer na sjednice mogu biti pozivani i oni koji nisu formalno članovi tog tijela. U Belom Manastiru je na sjednici Savjeta, među ostalim, bila i tadašnja europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu.

Za reklamu više nego za neke projekte

Vlada je, dakle, za reklamu i javnu vidljivost Projekta Slavonija, Baranja i Srijem (čemu svakako pridonose terenske sjednice) dosad potrošila 1,4 milijuna kuna. To je više nego što su, primjerice, pojedine slavonske tvrtke dobivale kada su se natjecale za novac iz EU fondova kako bi ulagale u svoju konkurentnost na tržištu, proizvodne kapacitete i slično.

Projekt Slavonija ima niz drugih ozbiljnih slabosti, na koje je nedavno ukazao Telegram. U srpnju smo otkrili da se na popisu projekata nalazi i jedan s otoka Raba. Tvrtka iz Pleternice dobila je novac za rekonstrukciju turističkog objekta, ali ne u Slavoniji, nego na tom jadranskom otoku. Unatoč tome, projekt je bio uvršten na listu projekata koji se realiziraju u okviru “projekta Slavonija”.

Boljke projekta Slavonija

Taj je primjer zorno pokazao da uglavnom ne postoje specifični, za slavonske županije raspisani natječaji. Na popis se projekti uvrštavaju naknadno, ako i kad se na natječaje jave tvrtke čije je sjedište i lokacija provedbe projekta na području jedne od pet slavonskih županija. Mediji su u više navrata izvještavali i da se na popisu nalaze projekti započeti prije dolaska Plenkovića u Banske dvore, još u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića ili čak Zorana Milanovića. Osim toga, dvojbenom se čini stvarna učinkovitost cijelog koncepta.

Prema podacima sa službene Vladine web stranice, u okviru projekta dosad je ugovoreno 56,36 posto od ukupno ciljanog iznosa. Ugovorenost EU fondova na razini cijele Hrvatske je viša, trenutno iznad 70 posto. Ispada, dakle, da zasebni projekt baš i nije osigurao da se europski novac na istoku Hrvatske ulaže brže i učinkovitije nego u ostatku države.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
149 članaka Više o autoru
Više s weba