Vlada, neslužbeno doznajemo, radi na posebnom zakonu radi saniranja šteta od potresa u Zagrebu
Poseban zakon donesen je i 2014. godine, radi saniranja šteta od katastrofalnih poplava na istoku zemlje
Kako bi se učinkovitije sanirale štete nastale u snažnom potresu koji je u nedjelju pogodio Zagreb, Vlada se sprema donijeti poseban zakon, neslužbeno je potvrđeno Telegramu. Na izradi tog zakona, kako doznajemo, već se radi u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
O detaljima zakona teško je, naravno, u ovom trenutku govoriti kada ne postoji niti približna procjena materijalnih šteta, osim one da su – goleme. Nema sumnje da će se mnoge kuće i zgrade morati u potpunosti srušiti, a da će obnova i sanacija onih koje su “samo” oštećene, koštati mnogo novca i trajati dosta vremena, pogotovo kad se radi o zaštićenom kulturnom dobru.
Bandić proglasio prirodnu nepogodu
Kako bi se priča ubrzala, Ministarstvo graditeljstva okupit će, u dogovoru s Vladom, skupinu stručnjaka koja će nastojati što prije izraditi plan sanacije.
Nulti korak u pomoći pri sanaciji šteta napravio je jučer zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, proglasivši prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području Grada Zagreba. Na internetskim stranicama Grada zatim je objavljena aplikacija na kojoj se građani mogu prijaviti za pregled građevine nakon potresa, kako bi se pomogla i ubrzala procjena štete.
Postojeći zakon za normalne uvjete
Po važećem Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, nakon toga bi građani u roku od osam dana od proglašenja prirodne nepogode trebali prijaviti štetu. Zatim Grad Zagreb treba napraviti konačnu procjenu štete u roku od 50 dana od proglašenja prirodne nepogode. Ni tu procjenama nije kraj, štafeta ide resornim ministarstvima u Vladi koja moraju napraviti nešto što se zove potvrda konačne procjene štete kako bi se krenulo u nadoknadu troškova sanacije.
No, taj zakon je “predviđen za relativno normalne uvjete”, kaže nam bivša ministrica graditeljstva i sadašnja saborska zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš, “a sad bi samo za procjenu i pregled trebalo pribaviti hrpu dokumenata”. Pritom su nadoknade građevinske štete minimalno definirane postojećim zakonom.
Kao nakon poplava 2014. godine
Stoga i Mrak Taritaš zagovara posebno zakonodavno rješenje za ovu situaciju. “Trebat će donijeti poseban zakon, kao nakon potresa u Stonu 1996. godine ili poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji prije pet godina”, veli bivša ministrica.
Poplave o kojima govori su se dogodile baš u njenom mandatu, sredinom svibnja 2014. godine. Tadašnja Vlada je usvojila Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije 11. lipnja, a Sabor ga je izglasao tjedan dana kasnije. Zahvaljujući tom zakonu, sela pogođena poplavom obnovljena su u rekordnom roku. “Da nije bilo tako, ljudi bi se iselili s tog područja”, smatra Mrak Taritaš.
Prvi nacrt zakona za nekoliko dana
Za financiranje potreba koje će proizaći iz zakona za sanaciju šteta potresa u Zagrebu svakako savjetuje da se posegne za europskim sredstvima. Mrak Taritaš, koja je i članica Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, upozorava da oni na raspolaganju imaju tek oko 20 milijuna kuna, što je, jasno, za ovu nepogodu iznimno malo.
Prve skice posebnog zakona o sanaciji šteta nastalih potresom u Zagrebu, kako doznajemo u Ministarstvu graditeljstva, mogle bi biti gotove već za nekoliko dana. Danas je, pak, Vlada na telefonskoj sjednici donijela odluku o otvaranju računa za donacije financijskih sredstava u akciji “Zajedno za Zagreb”. Uplaćeni novac bit će korišten za sanaciju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, a premijer Andrej Plenković je izvijestio javnost da su svi članovi Vlade odlučili svoje plaće za ožujak uplatiti na račun akcije “Zajedno za Zagreb”.