Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada nije podržala novi EU propis o kibernetičkoj sigurnosti jer im, pazite ovo, smeta što su 'cyber' preveli kao 'kiber'

Novu uredbu podržalo je 27 zemalja. Hrvatska je jedina bila suzdržana

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic arrives on March 21, 2019 in Brussels on the first day of an EU summit focused on Brexit. - European Union leaders meet in Brussels on March 21 and 22, for the last EU summit before Britain's scheduled exit of the union. (Photo by Ludovic MARIN / AFP)
FOTO: AFP

Europska unija nedavno je izglasala novi propis o kibernetičkoj sigurnosti koji bi trebao omogućiti bolju suradnju država članica i učinkovitiju borbu protiv računalnih prijetnji na razini EU-a. Novu uredbu podržalo je 27 zemalja. Hrvatska je jedina bila suzdržana.

Kada EU donosi novi propis, hrvatske Vlade, ne samo aktualna, uglavnom glasuju “za”. Rezultati glasovanja koje je od početka travnja objavilo Vijeće EU pokazuju, primjerice, da je Vlada podržala 23 europske direktive, uredbe i odluke. Među njima strši samo uredba o Agenciji EU-a za kibersigurnost te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije.

Taj nesvakidašnji potez Vlade, međutim, nije bio motiviran nekim dubljim neslaganjem sa sadržajem novog propisa. Vladu je zasmetao samo prijevod koji Bruxelles koristi za englesku riječ “cyber”.

Kaže li se ‘kiber’ ili ‘kibernetički’?

“Republika Hrvatska želi istaknuti svoje nezadovoljstvo trenutačnom hrvatskom verzijom Uredbe, odnosno hrvatskim ekvivalentom engleskog pojma ‘cyber’ i njegovim izvedenicama na hrvatskom jeziku, što je pitanje koje smo iznijeli na nekoliko razina unutar Vijeća. Republika Hrvatska ozbiljno je zabrinuta da bi trenutačna hrvatska verzija Uredbe mogla dovesti do pravne nesigurnosti. Republika Hrvatska smatra da bi terminologija koju upotrebljavaju institucije EU-a trebala biti usklađena s postojećom nacionalnom pravnom terminologijom kako bi se osigurala pravna sigurnost”, navodi se u izjavi koju je Vlada predala Vijeću EU.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova potvrdili su nam da je Hrvatska bila suzdržana jer je htjela ukazati na problem prijevoda. U hrvatskoj verziji teksta uredbe, za englesku riječ ‘cyber’ “pogrešno se koristi ‘kiber’ umjesto ‘kibernetički’ i ostale izvedenice”, odgovorili su na naš upit.

U Vladi se boje “pravne nesigurnosti”

Iako Vladi, dakle, smeta što pojam “cyber” u hrvatskoj verziji europskog propisa prevodi kao “kiber”, ni u Banskim dvorima nisu baš uvijek dosljedni u prevođenju te riječi. Primjerice, kada su u listopadu prošle godine iz Vlade najavljivali da će predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovati na sastanku čelnika 51 europske i azijske zemlje, napisali su da će se, među ostalim, raspravljati i o kibersigurnosti.

No, najave su jedno, a propisi drugo. Vlada smatra da bi terminologija morala biti usklađena s onom koja se koristi u hrvatskim propisima pa je Hrvatska “pozvala nadležne službe Vijeća da se kroz dijalog po ovom pitanju nađe rješenje”. Iz Ministarstva ponavljaju da bi se na taj način “izbjegla moguća pravna nesigurnost”. No, ne objašnjavaju kakve bi sve pravne zavrzlame mogle proizaći iz činjenice da se u europskom propisu umjesto kibernetički koristi izraz kiber.