Vlada očekuje pad BDP-a od 9,4 posto

Vlada je danas usvojila Nacionalni program reformi

30.04.2020., Zagreb - 227. sjednica Vlade RH u zgradi Nacionalne i sveucilisne knjiznice u Zagrebu. Andrej Plenkovic.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Vlada RH je iza podneva počela sjednicu na kojoj je donijela Nacionalni program reformi za 2020. Usvojen je i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za ovu godinu.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković je izvijestio o sastanku Europskog vijeća. Kazao je kako je dosadašnji hrvatski angažman u borbi protiv Covida-19 dao odlične rezultate te da je to potvrda da je hrvatska politika zdravstveno-restriktivnih mjera bila dobra. “U mjerama samo bili pravodobni, odlučni i brzi i konzultirali struku i napravili jedino što odgovorna Vlada treba i mora učiniti i zato je to dobro i pozitivno. Tu sam poruku prenio i europskim kolegama”, kazao je premijer.

Očekuju pad BDP-a za 9,4 posto

Plenković je kazao kako Europa priprema sedmogodišnji plan za gospodarski oporavak zemalja pogođenih koronakrizom. “Glavno načelo je dati puno i dati brzo u prve tri godine iz europskog proračuna, počevši od 2021. Naša je poruka bila je maksimalna inkluzivnost”, kazao je premijer dodajući kako će zemlje iz EU-a povući novac za oporavak.

Plenković je također kazao kako su otvorili i temu turizma. Kazao je kako nema razloga da se onim zemljama, koje se jednako dobro bore protiv zaraze, ne otvore granice za turizam. “Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa dođe do komunikacije. Ako istu sliku ima Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima. Tada ćemo tražiti rješenje za otvaranje granica”, dodao je.

Premijer je kazao i kako je ovo četvrti program Nacionalnih reformi koji donose. “Ovaj program ima deset reformskih prioriteta, 25 mjera i 75 aktivnosti”, kazao je Plenković i dodao kako će sve biti prilagođeno radu u novim okolnostima te temelj za gospodarski oporavak zemlje.

Premijer je prvi put predstavio procjenu oko pada hrvatskog gospodarstva. Rekao je kako na razini 2020. očekuju pad 9,4 posto. “To su naše interne procjene, temeljem svih aktivnosti”, zaključio je Plenković.

Ključna tri cilja Nacionalnog programa reformi

Nakon premjera, ministar financija Zdravko Marić predstavio je Nacionalni program reformi. “On se uz ekonomske mjere oslanja na ključna tri cilja. Neizostavna tema je pritom pandemija. Tri osnovna cilja su održivi gospodarski rast, povezivanje obrazovanja s tržištem rada, te održivost javnih financija”, kazao je Marić. “U ovom trenutku još nemamo konačni podatak, ali sad već možemo reći da je uspješnost prošlog programa reformi 64 posto”, dodao je Marić

Govorio je i o programu konvergencije koji se donosi uz Nacionalni program. Marić je kazao kako je situacija, kad je riječ o koronakrizi u zemljama okruženja, još uvijek neizvijesna. Izgledan je snažniji inicijalni oporavak nego u prijašnjoj krizi, dodao je Marić. Ministar je kazao kako ovu krizu za razliku od prijašnje “dočekujemo spremniji”.

Procjena rasta u 2021. 6,1 posto

“Očekivana putanja oporavka počiva na brzoj i snažnoj potpori privatnom sektoru i popuštanju epidemioloških mjera. Hrvatska bilježi dobre rezultate. Potpora privatnom sektoru se svodi na fiskalnu potporu i drugo uz želju za što manjim gubicima”, kazao je ministar. Marić je ponovio da očekuju pad BDP-a od 9,4 posto u 2020., te da za iduću godinu imaju procjenu rasta od 6,1 posto. “Sve, izuzev državne potrošnje, predviđamo s negativnim predznakom u ovoj godini. Očekujemo i pad uvoza od 23,4 posto”, dodao je.

Ministar je kazao kako se ove godine očekuje deflacija. Rekao je i da su mjere ciljane za održavanje zaposlenosti. “Za ovu godinu očekujemo pad zaposlenosti 3,3 posto i rast za 1,5 posto u idućoj godini, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine”, dodao je. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Usvojen četvrti paket mjera

“Za ovu godinu naša projekcija je deficit od 6,8 posto BDP-a, odnosno gotovo 25 milijardi kuna. To će rezultirati povećanjem javnog duga. Iduće godine se očekuje deficit od 2,4 posto BDP-a”, kazao je Marić.

O akcijskom planu rasterećenja mjera govorio je ministar gospodarstva Darko Horvat. “Gospodarstvo će se u 2020. rasteretiti sa 686,6 milijuna kuna. Taj plan sadrži deset mjera. Te mjere su optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja; digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja; elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad.”, kazao je Horvat, nakon čega je usvojen i plan rasterećenja.