Vlada odbija staviti u zakon da i gay parovi mogu biti udomitelji. Dugine obitelji mole građane da pomognu

Mole građane da se uključe u e-savjetovanje i komentiraju kako bi Zakon trebao eksplicitno navesti i životne partnere

Dok je još uvijek (do srijede 3. studenog ) u tijeku javno savjetovanje o izmjenama Zakona o udomiteljstvu, iz udruge Dugine obitelji pozivaju sve građanke i građane koji “žele graditi društvo koje poštuje sve obitelji”, da u e-savjetovanju komentiraju kako bi Zakon trebao eksplicitno navesti i životne partnere. Naime, kako je Telegram već pisao, Vlada u izmijenjeni tekst zakona odbija staviti da i gay parovi mogu biti udomitelji.

“Unatoč presudama Upravnog suda i Ustavnog suda RH, kojima je potvrđeno da životni partneri mogu postati udomitelji, Vlada Republike Hrvatske i dalje ih ne želi eksplicitno uvrstiti u Zakon o udomiteljstvu, iako to čini u drugim zakonima i propisima”, upozoravaju iz Duginih obitelji. Podsjećaju kako su sudske odluke potvrdile da životni partneri ne smiju biti diskriminirani i da im se mora omogućiti jednako postupanje kao i bračnim drugovima po pitanju udomiteljstva ili posvajanja.

Životni partneri izostavljeni iz zakona

Ističu i kako je struka više puta jasno izrazila stav da je udomiteljska obitelj bolja opcija za dijete od doma za nezbrinutu djecu, no da se broj djece u sustavu unatoč tome ne smanjuje. Životne se partnere, podcrtavaju iz Duginih obitelji, u drugim zakonima ne izostavlja.

“Životne partnere Vlada navodi u zakonima kada se radi o plaćanju poreza ili nekim drugim sferama života; primjerice početkom ovog mjeseca izmijenjen je Zakon o općem upravnom postupku i tamo se životni partneri izričito navode uz bračne drugove. Zbog čega je HDZ-ovoj vladi toliki problem navesti životne partnere i u Zakonu o udomiteljstvu?”, pita se Daniel Martinović, predsjednik Duginih obitelji.

Bojazan od pravne odiseje

Ako je Vladi, dodaje, stvarno stalo do dobrobiti djece, proširili bi broj osoba koje mogu postati udomitelji. “A ne ovako čime poručuju da je po njima djeci bolje u domu nego da ih udome ili posvoje životni partneri”, kaže Martinović. Pravna nesigurnost, poentira, s kojom se susreću članice i članovi udruge, glavni je razlog zašto bi trebalo eksplicitno navesti i životne partnere u Zakon o udomiteljstvu.

“Dok je Ministarstvo radilo na izmjenama Zakona, tijekom 2021. godine nekoliko je životnih partnera i partnerica uspješno udomilo djecu, no svejedno uz strah da će tijekom procesa biti odbijeni ili izloženi diskriminaciji. Interes među LGBTIQ+ osobama za posvajanjem i udomiteljstvom postoji, no mnogi su u strahu da će morati prolaziti kroz pravnu odiseju poput Kožića i Šegote“, ističe Martinović u pozivu građanima da se uključe u e-savjetovanje i borbu za ravnopravnost duginih obitelji u našem društvu.