Vlada odustaje od spornog modela kojim su htjeli pratiti mobitele. Istražili smo što sad planiraju
U Banskim dvorima mjerkaju mogućnost kombiniranja aplikacije kakvu gura EU i korištenja lociranja mobitela
Samo mjesec dana nakon što je predložila najblaže rečeno kontroverzni zakon, koji je u velikom dijelu javnosti dočekan na nož, Vlada, potvrđeno je neslužbeno Telegramu, razmatra sasvim nove modele kojima bi utjecala na suzbijanje epidemije koronavirusa uz upotrebu mobitela.
Jutarnji list je u ponedjeljak objavio da Vlada odustaje od prijedloga izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je, onako kako je bio napisan, omogućavao praćenje lokacije mobitela praktički svakog građanina i građanke u Hrvatskoj. Prema neslužbenim informacijama Telegrama, prilično je izvjesno da će taj zakon biti ozbiljno izmijenjen, a možda i sasvim zamijenjen novim rješenjem koje ne bi imalo praktički nikakve veze s prijedlogom koji je dosta srčano branio i premijer Andrej Plenković.
EPP traži jedinstveno rješenje u cijeloj EU
Naši izvori iz Vlade pojašnjavaju kako su uvjeti sad ipak mnogo drugačiji nego što su to bili prije mjesec dana, pa se zbog toga i razmatraju nova rješenja. Epidemiološka slika je povoljnija, nedavno je Europska komisija dala preporuke o poštivanju privatnosti korisnika, a sve više jača i svijest da bi na razini EU rješenje trebalo biti ujednačeno.
Stoga se, na europskoj i hrvatskoj razini, ozbiljno razmišlja o tome da se zaraza pokuša suzbiti preko mobilne aplikacije koja bi putem Bluetooth veze obavještavala korisnike kad dođu u kontakt sa zaraženim osobama. Axel Voss, glasnogovornik Europske pučke stranke (kojoj pripada i HDZ), baš je danas izjavio kako EU mora minimizirati rizik fragmentacije, odnosno korištenje različitih aplikacija. “Te aplikacije će se koristiti unutar EU i kad se granice među državama otvore”, napomenuo je Voss, zauzevši se za jedinstveno rješenje.
Okolnosti su manje dramatične
Takav stav u HDZ-ovoj EU obitelji, kao i preporuke Europske komisije oko strogog poštivanja privatnosti korisnika, značajno umanjuju manevarski prostor za originalna rješenja koja bi u javnosti opet izazvala brigu oko privatnosti podataka koje će Vlada prikupljati u svrhu borbe protiv Covida-19.
U Banskim dvorima su, dakako, potpuno svjesni da je njihov prvi prijedlog zakonskih izmjena dočekan žestokim kritikama, no situacija na terenu, neslužbeno podsjećaju, sada je ipak drugačija – prije mjesec dana bilo je 20 tisuća ljudi u samoizolaciji i više stotina ljudi u prekršaju pa su se tražila tehnološka rješenja kako bi se utvrdilo tko krši mjere samoizolacije i tako ugrožava zdravlje sugrađana. U Vladi, očekivano, i dalje inzistiraju da nije bilo nikakve namjere da se ljudima viri u mobitele.
Vlada (još) nije sasvim odustala od geolociranja?
Izvori bliski Vladi, međutim, još uvijek ne žele kategorički potvrditi da se sasvim odustalo od rješenja koje je Vlada predlagala u ožujku i koje je izazvalo ogroman val kritika. Jasno je da ovakav prijedlog zakona, kakav je prošao prvo čitanje, sigurno neće ostati neizmijenjen. Ali se još uvijek ne može dobiti izričit odgovor kakav će biti novi prijedlog i kada će biti predstavljen. Jasno je tek, iz više neslužbenih razgovora, da će rješenje biti usklađeno s EU.
A Europska unija sve karte, čini se, baca na aplikaciju koju biste dobrovoljno instalirali na svoje mobitele i koja bi pratila dolazite li u blizinu zaražene osobe ili one koja bi morala biti u samoizolaciji. To je značajno različito od ideje da teleoperateri dojavljuju Vladi geolokacijske podatke mobitela, što znači da bi zakonske izmjene bile temeljito drugačije od onih koje su već bile u proceduri.
Osobni podaci za više slobode?
Ipak, navodno se još uvijek razmatra hoće li se, uz aplikaciju, zadržati i neka, možda ublažena ili preciznije definirana verzija sadašnjeg rješenja (koje prati podatke o lokaciji), za slučaj da se nekad u budućnosti pojavi slična epidemija.
Vlada se, stoga, trenutno bavi pitanjem o tome isključuju li ova dva rješenja u potpunosti jedno drugo ili se mogu nadopunjavati. Naši sugovornici ističu kako je trenutno sloboda kretanja ograničena i kako treba tražiti načina da dobijemo više slobode. “Možda i uz mali kompromis, da dajemo limitiranu količinu osobnih podataka, po mogućnosti anonimizirano, kako bismo vratili dio ovih prava koja su nam ograničena“, kaže dobro upućen Telegramov sugovornik.
Paradoks privatnosti
Pitanje je, međutim, mjere. Time se bave i europski zakonodavci koji praktički isključivo razmatraju mogućnost aplikacija koje bi, uz pristanak korisnika, pomogle borbi protiv Covida-19. Prikupljanje prevelike količine podataka u rukama vlasti, naime, otvara mogućnost da vlasti zloupotrebe privatnost korisnika. Prikupi li ih se premalo – pitanje je kolika će od njih biti korist u borbi protiv pandemije.
Kako prenosi Politico, Bart Prenel, belgijski kriptograf i koautor aplikacije koja bi obavještavala korisnike o tome da su bili u kontaktu sa zaraženim osobama, izričito upozorava da aplikacije koje poštuju privatnost vlade ne smiju koristiti kako bi kaznili ljude koji ne poštuju mjere izolacije ili detaljno pratile kretanje građana. Jer ako se to bude događalo, smatra Prenel, ljudi će jednostavno bojkotirati takve aplikacije, a osnovni uvjet njihove učinkovitosti je da ih koristi veći dio stanovništva.