Vlada, otkrivamo, konačno mijenja zakon; više se beskonačnim žalbama neće moći rušiti javni natječaji
Ministarstvo gospodarstva planira do kraja godine izmijeniti zakon o javnoj nabavi, a iz dokumenta na javnom savjetovanju iščitava se u kojem smjeru te promjene idu
U narednih pet godina Hrvatska mora potrošiti 6,3 milijarde eura europskog novca namijenjenog gospodarskom oporavku nakon korona-krize. Svaki euro koji nakon kolovoza 2026. ostane nepotrošen naprosto će propasti.
Mada bi se moglo činiti da je pet godina dovoljno vremena, iskustvo s velikim infrastrukturnim projektima, koje je Hrvatska financirala iz EU fondova, pokazuje da su rokovi ustvari kratki. Često su razlog brojne žalbe na javne natječaje. U travnju ove godine mediji su, na primjer, javljali o rekordnom broju žalbi, čak 12, na izgradnji drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
Žalbe koje to ustvari nisu
Ovakve okolnosti – relativno kratki rokovi za trošenje EU novca i očita bojazan od otezanja javnih natječaja – potaknule su Vladu da krene u izmjene zakona o javnoj nabavi. Prema dokumentu koji je Ministarstvo gospodarstva poslalo u javno savjetovanje, cilj im je prvenstveno urediti žalbeni postupak kako bi doskočili žalbama kojima je, smatraju u Vladi, glavna svrha odugovlačenje postupka.
“Recentna praksa je pokazala, (…), da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju naprijed važeće zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda”, pišu iz Ministarstva u dokumentu koji je prvi korak prema izmjenama zakona do kraja ove godine.
Zašto Vlada mijenja zakon
Osim što planiraju uvesti e-žalbe kao obavezu, a ne samo mogućnost, u dokumentu posebno apostrofiraju problem nepravodobnih žalbi i žalbi bez žalbenih navoda. Prema sadašnjem zakonu, postupak javne nabave se zaustavlja i ako je žalba stigla izvan zakonskog roka, ističu, sve do odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Ujedno, produžuje se i rok za dostavu ponuda.
Time se, smatraju, omogućava žaliteljima “koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu” da odugovlače postupke javne nabave. To je, ističu dalje, “osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog očuvanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava”.
Jasno je, dakle, da Vlada mijenja zakon prvenstveno zbog EU novca i bojazni da bi upravo javne nabave mogle biti usko grlo za trošenje europskih sredstava u zadanim, kratkim rokovima. Vlada namjerava stoga omogućiti da se, ako je žalba na dokumentaciju očito zakašnjela, postupak nabave ne zaustavlja i da se ne odgađa javno otvaranje ponuda.
Dovitljivi manevri žalitelja
U svibnju ove godine Telegram je pisao o neobičnom zapletu u javnoj nabavi za izradu novog IT sustava HZZO-a, velikom projektu financiranom europskim novcem. Kako je tada otkrio Telegramov Kristian Došen, na natječaj se, u zajedničkoj ponudi s još dvije tvrtke, javila i tvrtka Cuspis, javnosti poznata po izradi platforme Cijepise.
No, rok za predaju ponude produžili su na zanimljiv način: putem svoje druge tvrtke, koja se nije javila na natječaj podnijeli su praznu žalbu zbog koje je cijeli postupak po sili zakona morao zastati. Takve žalbe, međutim, očito nisu rijetkost – Vlada tvrdi da je lani jedan žalitelj “ukupno izjavio 21 žalbu, od čega njih 18 bez žalbenog navoda”. Takve žalbe planiraju učiniti besmislenima.
Povećanje naknada za žalbe?
“Određeni žalitelji ‘zaboravljaju’ taj temeljni dio žalbe i na taj način praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe (…), trajanje žalbenog postupka, a samim time i postupka javne nabave”, ocjenjuje Ministarstvo. Državna komisija ubuduće više ne bi tražiti od onoga tko se žalio da uredi žalbu, nego bi je mogli automatski odbaciti kao neurednu.
Iz Ministarstva najavljuju i promjene u pogledu naknada. Pokretanje žalbenog postupka na dokumentaciju o nabavi sada košta pet tisuća kuna, bez obzira je li projekt vrijedan tisuće ili stotine milijuna kuna. Iako još ne otkrivaju detalje, Ministarstvo očito namjerava povezati iznos naknade s vrijednosti nabave.