Vlada želi pučkoj pravobraniteljici uvaliti posao s kojim zbilja nema veze; recimo, nuklearnu sigurnost i životinje
Predloženi nacrt zakona o zaštiti zviždača Lora Vidović smatra nepromišljenim i neustavnim
Prije malo više od pola godine pučka pravobraniteljica Lora Vidović je zbog policijskog tretmana migranata i izbjeglica na hrvatskim granicama ušla u žestoki sukob s ministarstvom unutarnjih poslova i resornim ministrom Davorom Božinovićem. U dopisu koji je uputila glavnom državnom odvjetniku Vidović je zatražila da DORH ispita sve okolnosti pogibije šestogodišnje djevojčice Madine Hosseini na granici Srbije i Hrvatske, a postupanje policije prema migrantima ocijenila, između ostalog i kao “namjerno zaobilaženje zakona”, “skrivanje dokaza”, “prikrivanje stvarnog postupanja”, “lišavanje slobode bez pravne osnove”, “uporno odbijanje MUP-a za preispitivanjem prethodno opisanih postupaka s iregularnim migrantima”.
Bio je to uvod u višetjedno ozbiljno prepucavanje dviju institucija oko tretmana ilegalnih migranata, a pučko pravobraniteljstvo i danas ima otvoreno više od deset slučajeva optužbi o premlaćivanju migranata od strane policije.
Širenje mandata institucije koje nije u skladu s Ustavom
No, pučka pravobraniteljica ima i novi problem s jednim ministarstvom. Ono zaduženo za pravosuđe, koje vodi Dražen Bošnjaković, na e-savjetovanje je pustilo Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača). Pučka pravobraniteljica jučer je ministru dostavila svoje mišljenje o tom zakonu kojim je do temelja sasjekla predloženi nacrt zakona. U najkraćim crtama, Vidović smatra da se radi o nedovoljno promišljenom prijedlogu, koji nije u skladu s Ustavom i koji neće postići svoj cilj – zaštitu zviždača.
Naime, nacrtom prijedloga zakona se predviđa da pučki pravobranitelj postaje nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti koje se odnose na kršenje zakona i drugih propisa i time predstavljaju kršenje javnog interesa. Time se, smatra u svom dopisu Vidović, “predlaže značajno širenje mandata institucije pučkog pravobranitelja i to izvan okvira predviđenih Ustavom Republike Hrvatske”. Ustav, naime, izričito propisuje kako se pučkom pravobranitelju mogu povjeriti ovlasti u odnosu na fizičke i pravne osobe, ali samo radi zaštite temeljnih ljudskih prava, o čemu ovdje nije riječ. A o čemu jest?
Pa, eto, pučka pravobraniteljica RH bi, kako navodi Vidović, ubuduće trebala voditi računa i o, između ostalog, sigurnosti prometa, nuklearnoj sigurnosti, financiranju terorizma, sigurnosti hrane te, primjerice, zdravlju i dobrobiti životinja. Nadalje, u jednom od članaka nacrta zakona se predviđa i da pravobraniteljstvo prosljeđuje prijave nadležnim tijelima na postupanje, ali ih u isto vrijeme i – ispituje, što bi praktički stvorilo paralelne istražne postupke.
Predstavnik pravobraniteljice nije bio uključen u izradu zakona
Da stvar bude gora, u izradu nacrta ovog zakona kao član Radne skupine uopće nije bio uključen predstavnik pravobraniteljstva, već se tek prije dva mjeseca uključio na neformalni poziv na – peti održani sastanak i to nakon što je ovakav nacrt već bio u završnoj fazi izrade. Vidović u svom dopisu Bošnjakovića podsjeća na Zakon o pučkom pravobranitelju “koji propisuje da pučki pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga”.
Ima još – Vidović ukazuje na to da je “posve neprihvatljivo” da tijela izvršne vlasti određuju strukturu troškova i organizacijsku i kadrovsku strukturu neovisne institucije, a upravo se to događa ovim nacrtom koji predviđa 1,3 milijuna kuna u proračunu za zapošljavanje novih djelatnika na točno određene pozicije.
Novi Zakon bi mogao završiti i na procjeni ustavnosti
Iz pučkog pravobraniteljstva predlažu da Vlada ipak razmisli o tome da se taj novac upotrijebi za formiranje nove institucije specijalizirane za vanjsko prijavljivanje, ispitivanje nepravilnosti i zaštitu zviždača. Zašto se nije odmah išlo na to rješenje i tako izbjeglo zakonske, ustavne i posve praktične dvojbe oko proširenje mandata pučkog pravobraniteljstva nije jasno, ali neslužbeno se da čuti pretpostavka da se željela izbjeći potencijalna negativna reakcija javnosti zbog formiranja novog administrativnog tijela.
Vidović svoj žustri dopis ministru Bošnjakoviću zaključuje ocjenom kako su predložena rješenja “nedovoljno promišljena i razrađena”, te da “neće omogućiti otklanjanje nepravilnosti niti pružiti odgovarajuću zaštitu prijavitelja, a istovremeno će se njegovim donošenjem u predloženom obliku stvoriti pretpostavke za pokretanje postupka ocjene njegove suglasnosti s Ustavom u odnosu na ustavnopravni položaj pučkog pravobranitelja”.