Vlada smatra da je riješila problem švicaraca i još jednom napala banke

Vlada je na današnjoj sjednici potvrdila izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju. Naime, Vlada predlaže konverziju kredita u švicarcima i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u švicarcima koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Ministar financija Boris Lalovac na sjednici Vlade je poručio da su građani bili u dužničkom ropstvu. “Sve treba riješiti u roku 45 dana. Banke se trebaju pripremitii da građanima u roku 45 dana daju nove otplatne planove”, istaknuo je Lalovac na sjednici.

Jasna poruka bankama tko vlada u Hrvatskoj

Dodao je i da će se osim potrošačkih, konvertirati i krediti onih koji obavljaju slobodna zanimanja, obrtnika, trgovaca pojedinaca i nositelja OPG-a. Ministar Lalovac dotaknuo se još jednom banaka kojima se ovaj scenarij ne sviđa, a vladajući očekuju i njihove burne reakcije, a postoji i veliki rizik od sudskih procesa.

“U Hrvatskoj vlada Vlada, a ne banke”, jasno je poručio ministar financija.

Bit će pogođeni bankarski menadžeri

Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je da su njima najbitniji građani, i dodao to kako u Saboru sjede neki koji smatraju da je ova mjera udar na banke i da treba štititi banke, a ne građane.

“Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. Tri i pol godine smo vrlo oprezno i obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave prilazili ovom problemu, išli korak po korak, nismo podgrijavali tenzije, nismo udarali po bankama ni verbalno ni materijalni, ali što je puno, puno je. Sve ove godine jedini dobitnik, i to zlatni dobitnik bile su banke, koje žive dobro i od hrvatske države, a ne samo od građana”, istaknuo je Milanović.

Dodao je kako će ovo pogoditi bankovne menadžere, koji će zbog drugačijeg iskazivanja “imati manje bonuse, i manje plaćetine”.

Milanović o #franak: Tražit ćemo do zadnje decimale, dok svakom ne bude jasno zašto mora plaćati 2x veću kamatu i tko tu zarađuje i koliko.

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) September 10, 2015

Vlada ne misli stati samo na kraj kreditima u švicarcima

“To je činjenica i nekome je u opoziciji to krivo, ali ovdje nećemo stati. Nakon izbora ćemo, sada kada smo izjednačili one koji imaju kredite u švicarcima i eurima, postaviti pitanje zašto su kamatne stope na višegodišnje aranžmane – 20 ili 30 godina – toliko visoke u Hrvatskoj i toliko više od stopa na stambene kredite u drugim članicama EU. Kažu, zbog rizika. Moguće, u manjoj mjeri”, istaknuo je Milanović, dodavši da će na tome inzistirati sve dok ne bude jasno zašto građani slijedećih 20 godina moraju plaćati kamatnu stopu dva i pol puta veću nego u Njemačkoj, tko tu zarađuje i koliko.

“Drago mi je da građani ovo podržavaju. Glavni razlog je solidarnost. Znaju da će dužnici vratit dug, ali ne preko razumne mjere”, zaključio je premijer.

Izmjene zakona na snazi od kraja rujna

Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.

Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice. Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.

Poseban sporazum s bankom za one koji su uplatili manje

U slučaju da je korisnik kredita u “švicarcima” uplatio manje nego što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.