Vlada se hvali kako ekspresno provodi reforme. Uspjeli su instalirati 8 računala i napraviti slikovnicu
Dublji uvid u izvješće Bruxellesa pokazuje koliko je u nekim područjima niska startna pozicija Hrvatske
Premijer Andrej Plenković djelovao je zadovoljno: Vlada je ispunila 25 zadanih reformi i sredinom rujna u Bruxelles poslala zahtjev za isplatu druge rate od 700 milijuna eura za plan oporavka.
„Mi smo među onim državama koje su najučinkovitije, najbrže… Uz nas, zahtjeve su predale samo Španjolska i Italija. Dakle, treća smo zemlja kada je riječ o ispunjavanju reformi u prvom polugodištu 2022.“, pohvalio se premijer.
Nešto staro, nešto papirnato…
Za prvu ratu, isplaćenu krajem lipnja, odrađene su 34 mjere, a za drugu, koja treba biti isplaćena uskoro, Vlada je imala 25 zadataka. I za njih je prije tjedan dana država dobila pozitivnu ocjenu Bruxellesa. No, detaljno izvješće Komisije daje nešto dublji uvid u to što je država dosad uspješno odradila.
Neke provedene reforme su jednostavno stare – datiraju još iz 2020. Neke zasad postoje samo u papirnatom obliku – mijenjani su zakoni, uredbe i odluke, donesene strategije. Neke su doista revolucionarne – da smo u 1982. godini. Na primjer u pravosuđu.
Instalirali osam kompjutera
Za jednu od tih tzv. ključnih etapa država je morala osigurati „elektroničke alate i odgovarajuće administrativne kapacitete“ za Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće. Kako bi potvrdila da je to odrađeno, Vlada je Bruxellesu, među ostalim, morala poslati detaljan opis nove opreme i gdje je instalirana: potvrdili su da su dostavili osam računala, po četiri za svako od spomenutih tijela.
Nije, doduše, ostalo samo na tome. Osigurali su i četiri dodatna službenika za provjeru podataka iz imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika. Ujedno, spojili su sustav s nizom državnih baza podataka, od zemljišnih knjiga do porezne uprave kako bi ta provjera bila učinkovita.
U 2022. računala i razmjena podataka ne djeluju pretjerano impresivno. Ali, to više govori o hrvatskim okolnostima. Europska administracija je, u svakom slučaju, zadovoljna i procjenjuje da je „nadogradnja elektroničkih alata, nova oprema i povećanje osoblja (…) poboljšalo kvalitetu rada“.
Gradi se kanalizacija. Sjajno
U 2022. revolucionalno ne zvuči niti izgradnja vodoopskrbne mreže i mreže za odvodnju otpadnih voda. Pa ipak je i to u 21. stoljeću tema kojom se Hrvatska već godinama mora baviti. Tako i u okviru plana oporavka: Komisija je potvrdila da je izgrađeno ili rekonstruirano 125,99 kilometara kanalizacijske mreže – desetak kilometara više nego što je za isplatu druge ratu bilo predviđeno – i 255,53 kilometra javne vodoopskrbne mreže.
Ali još predstoji golemi posao: u narednim godinama od Hrvatske se očekuje da sanira ukupno 775 kilometara kanalizacijske mreže i obnovi ukupno 956 kilometara vodoopskrbne mreže, pogotovo u ruralnim, planinskim i demografski devastiranim područjima. Taj bi posao trebao biti gotov u samo tri godine, do kraja 2025. Tako je dogovoreno s Bruxellesom.
Neke su reforme, pak, odavno planirane. Na primjer, smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020. Komisija je tražila dokaz da je Vladin stari akcijski plan ispunjen, a kako je vidljivo iz njihovog dokumenta, mnoge od tih mjera provedene su i prije nego što je na red došao plan oporavka, a kamoli njegova druga rata.
Ukidanje općina na papiru
Za isplatu druge rate, nadalje, Ministarstvo poljoprivrede nadogradilo je postojeći IT sustav za doniranje hrane – smanjenje bacanja hrane jedan je od ciljeva europske zelene strategije – a Vlada je dobila plusić i za javne kampanje, izložbu učeničkih radova na temu smanjenja otpada od hrane i slikovnicu u kojoj djeci objašnjavaju što napraviti kada im ostane višak hrane.
Neke su mjere, kako smo napomenuli, još uvijek samo papirnate. Pritom ne mislimo na slikovnicu. Nego na spajanje općina. Za zemlju veličine Hrvatske, broj općina nerealno je velik, pa je Bruxelles dogovorio s Vladom da ih novčano motivira da se spoje. Ako se već neće ukinuti, da barem neke poslove obavljaju zajednički. Da imaju, na primjer, zajedničko računovodstvo vrtića. Ili, zajedničku upravu komunalne tvrtke.
No, ta reforma postoji zasad smo na papiru. Vlada je odradila posao prema Bruxellesu jer je osmislila način kako će općine nagrađivati i za to u proračunu predvidjela sto milijuna kuna. Hoće li to doista imati učinka u praksi – hoćemo li na kraju priče imati efikasniju i jefitniju lokalnu samoupravu – nije pitanje kojim su se u ovom trenutku morali baviti.
Premijer je u pravu. Ali…
Kad je u rujnu tvrdio da je Hrvatska među najbržima u ispunjavanju reformi, premijer Plenković bio je u pravu. Službeni podaci Komisije potvrđuju da je Hrvatska doista među zemljama koje su dosad najdalje dogurale u provedbi mjera dogovorenih s Bruxellesom čije je ispunjavanje preduvjet da država dobije novac iz europskog mehanizma za oporavak.
No, dublji uvid u te mjere potvrđuje da nam je startna pozicija u mnogim područjima prilično niska. Izgledala bi zasigurno puno ambicioznije da nismo, eto, u 2022. godini.