Vlada se hvali ubrzanim rastom BDP-a. Sjajno. Ali ćemo zbog toga dobiti manje EU novca za oporavak
Koliko točno, iz Vladinih krugova zasad ne žele procjenjivati
Kad su objavljeni službeni podaci o gospodarskom rastu od 15,8 posto u trećem kvartalu prošle godine, premijer Andrej Plenković bio je gotovo pa u svečanom raspoloženju. „Imamo najveći rast ikada otkad je Hrvatske. To pokazuje zaista brz, snažan i izrazito kvalitetan, sveobuhvatan oporavak hrvatskog gospodarstva“, nabrajao je zadovoljno predsjednik Vlade.
I gospodarske prognoze za cijelu 2021. jednako su optimistične. Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi rast BDP-a mogao biti 10,8 posto. Vlada je najprije prognozirala devet posto, a sada očekuju dvoznamenkasti rast. I Europska komisija je korigirala je svoje procjene na više, na 8,1 posto. Sve same dobre vijesti.
Konkretna posljedica – manje novca
Ubrzani rast BDP-a mogao bi, međutim, za Hrvatsku imati i jednu sasvim konkretnu financijsku posljedicu – manje novca iz europskog fonda za oporavak. Hrvatska računa da će do ljeta 2026. godine imati na raspolaganju 6,3 milijarde eura koje će uložiti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Po odobrenom iznosu, pri vrhu smo europske ljestvice, pohvalili su se više puta iz Vlade.
No, za dio tih sredstava Europska komisija tek treba napraviti precizan izračun. Nije to neka posebna novost: pri izračunu koliko će kojoj državi biti novca na raspolaganju, koristili su se pokazatelji poput BDP-a po stanovniku i stope nezaposlenosti. Međutim, 30 posto ukupnog iznosa ovisit će o kretanju BDP-a u ovim kriznim, pandemijskim godinama.
Na čemu se temelji izračun?
U slučaju Hrvatske, to znači da je precizno izračunato da ćemo imati na raspolaganju 4,6 milijardi eura, a onda je – temeljem ekonomskih prognoza Komisije – procijenjeno da nam pripada još oko 1,7 milijardi eura. Taj drugi iznos (od 1,7 milijardi eura) Komisija će nanovo izračunati. Ali ovoga puta će, umjesto svojih prognoza (koje su po prirodi stvari neprecizne) koristiti precizne podatke Eurostata o BDP-u u 2020. i 2021. godini.
Ono kada je i ekonomski rast prokletstvo. Još loših vijesti iz Brisela za Hrvatsku. @POLITICOEurope izvještava, a znali smo i prije – HR će prema novim izračunima ostati bez nekoliko milijardi kn iz Instrumenta za oporavak i otpornost. @ivdragicevic @Iva_Tomic #rrf #npoo pic.twitter.com/Vzik2ZSNSS
— Mario Munta (@MarioMunta) January 20, 2022
Ako se potvrdi visoka stopa rasta domaćeg gospodarstva u prošloj godini, jasno je da će to utjecati na smanjenje iznosa koji će nam biti na raspolaganju. Koliko točno, iz Vladinih krugova zasad ne žele procjenjivati. Uvjereni su, međutim, da se ne radi o velikim iznosima, već korekcijama „od par posto“, a s obzirom i na veliki pad gospodarstva u 2020. godini. Precizne izračune napravit će Europska komisija.
Bolje da raste BDP, nego pomoć
Ekonomski gledano, rast BDP-a je sigurno bitniji nego jednokratni transferi pomoći iz europskog proračuna. Ipak, otvara se pitanje što će manje novca značiti za planirane investicije? Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vlada je zacrtala ulaganja kroz javni i privatni sektor u vrijednosti od preko 47 milijardi kuna, a novi izračun utjecat će na skoro trećinu tog iznosa.
Zvonimir Savić, koordinator za plan oporavka u uredu premijera, uvjerava da neće biti odustajanja od investicija ni brisanja projekata. Za realizaciju projekata, kaže, nije bitno što će pokazati izračun jer to ne znači da će neki projekti otpasti. „Kako god ispalo, to ne utječe na investicije u okviru Nacionalnog plana oporavka“, zaključuje Savić.
Komisijine formule i računice ne bi, dakle, trebale poremetiti Vladine planove. Bitnije je, međutim, pitanje hoće li Vladine planove poremetiti – Vlada? Sudeći po tome koliko se država muči s pet milijardi kuna za obnovu, odgovor na ovo pitanje daleko je manje optimističan od gospodarskih prognoza.