Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vlada tri i pol godine tupi da je kupovina Ine od Mađara nacionalni interes. Zašto onda ne znaju ni cijenu?

Ova Vlada je u svom mandatu izvela neke senzacionalne akrobacije s Inom. Evo pregleda

ZADNJA IZMJENA: svi 26, 2020

INA se ponovno vratila u fokus javnosti nakon što je Nacional objavio sadržaj dokumenta iz kojeg je, kako tvrde, vidljivo da je Vlada omogućila izvoz nafte iz hrvatske u Mađarsku, te da je na temelju tog dokumenta samo ove godine samo od početka preko JANAF-a iz Siska, umjesto u Rijeku, na preradu u Mađarsku prebačeno 247 tisuća tona nafte.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, danas je, komentirajući taj tekst rekao da se njime pokušava implicirati da je Hrvatska došla u podređen položaj, što prema njegovom mišljenju nije točno. “Mi nemamo ništa protiv da se ovaj memorandum i objavi. Interes je snažna i jaka Ina. Očito je kampanja kod nekih počela, Inu treba vratiti u hrvatske ruke”, rekao je Ćorić.

Ćorić je odgovarajući na novinarska pitanja potvrdio da se nafta iz Siska većim dijelom šalje u Mađarsku. “Dugoročno je isplativije, a vi ste me pitali da li hrvatska Vlada forsira prijevoz nafte. Mi forsiramo uspješnu i jaku Hrvatsku…”, a osvrnuo se i na otkup dionica od MOL-a, što je premijer Plenković najavio još 2016. godine, rekavši da se izvještaj konzultanata o vrijednosti INA-e očekuje 9. lipnja ove godine.

Svi se još sjećaju neobične presice o Ini na Badnjak

Naime, još 2016. godine, na pomalo neobičnoj konferenciji za novinare održanoj na sam Badnjak, premijer Plenković najavio je otkup dionica INE od MOL-a i to nakon što je Arbitražni sud komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi donio odluku prema kojoj dokazi hrvatske strane nisu dovoljno jaki da dokažu da su ugovori iz 2009. godine nastali kao rezultat koruptivnih aktivnosti.

Par dana kasnije Plenković je odluku o kupnji INA-e obrazložio željom da se time prekinu višegodišnji komplicirani odnosi s MOL-om. “Situacija s Inom je već niz godina problematična, imamo situaciju da postoji jedan arbitražni postupak, drugi je upravo završio, brojni sudski procesi, njeno poslovanje, odnosi s mađarskim MOL-om koji su očito bili poprilično komplicirani svih ovih godina.”

Nakon Plenkovićeve najave otkupa dionica, odmah se oglasio i MOL iz kojeg su poručili da su otvoreni za razgovor o budućnosti INA-e. Plenkovićevu najavu nacionalizacije naftne kompanije podržali su i tadašnji koalicijski partneri iz Mosta, kao i opozicijski SDP. No, ostalo je otvoreno pitanje financiranja te operacije. U vrijeme kada je Plenković najavio otkup dionica, njihova cijena na Zagrebačkoj burzi bila je oko 2900 kuna, iz čega proizlazi da MOL-ov udio, ako uzmemo tu cijenu kao relevantnu, vrijedi preko 14 milijardi kuna.

Nakon tri i pol godine Vlada ne zna ni cijenu

U igri su bili razni modeli financiranja. Jedna od ideja bila je da država proda udio u HEP-u, s time da bi i dalje zadržala 75 posto dionica. Drugi model je bio da se osnuje “energetski holding” koji bi upravljao državnim udjelima u INA-i, HEP-u, Plinacrou i Janafu, a koji bi se onda kreditno zadužio te bi se tim novcem kupio MOL-ov paket dionica. Nešto slično predlagao je i MOST. Njihova ideja bila je se osnuje posebna tvrtka u kojoj će biti državne dionice INA-e i drugih tvrtki iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju, a ta bi tvrtka onda izdala obveznice te bi se tim novcem financirala nacionalizacija INA-e.

U tri i pol godine Vlada ne samo da nije uspjela realizirati to što je najavila, nego još nema ni procjenu vrijednosti, koji bi trebala dobiti od konzultanata, s kojima je također bilo problema.

I premijer je dao naslutiti da od svega možda neće biti ništa

Vlada je prvo u travnju 2018. odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) koji su za svoje usluge tražili iznos od osam milijuna eura. No, došlo je do nesporazuma oko samog ugovora o tim uslugama, pa je u srpnju prošle godine izabran novi savjetnik – investicijska banka Lazard.

Kao što smo već spomenuli, procjenu vrijednosti INA-e, Vlada bi trebala dobiti početkom lipnja. No, pitanje je hoće li na nju pristati MOL. Plenković je još krajem 2018. dao naslutiti da od posla možda neće biti ništa rekavši da ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene, da to može biti nepremostiv problem “jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti.”

Financijski stručnjak: Kupnja Ine je promašena odluka

No, postavlja se pitanje je li kupnja INA-e zaista financijski izvediva, pogotovo u ovoj situaciji kada državne financije ulaze u duboki minus i cijeli svijet ulazi u duboku recesiju. Financijski stručnjak Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić i partneri, ne samo da smatra da nije izvedivo, nego da se radi o promašenoj odluci.

“U odluci o otkupu dionica od mađarskog MOL-a jako je puno populizma i nerazumijevanja. Najčešće kada netko nema argumente onda mu je argument ‘nacionalni interes’ i to je folklor koji traje već dugi niz godina. Ključno pitanje je što je stvarno nacionalni interes, jer praksa nas podsjeća da tamo gdje je država vlasnik, tamo su često prisutni ogromni problemi”, kaže Grubišić.

Što se tiče cijene INA-e, Grubišić je siguran da će MOL tražiti višu cijenu od onoga što kaže Lazardova procjena. “Bez obzira na to što pokaže procjena, kupac će imati svoja razmišljanja i stavove. Kada se radi valuacija kompanije uvijek je jako bitno koliko je nekome nešto vrijedno, odnosno radi li se o financijskom kupcu ili strateškom kupcu i u kojoj mjeri će kupac snositi financijske posljedice svoje odluke. Moj strah je da kada država nešto kupuje, da u tom slučaju nema materijalnih konzekvenci za one koji imaju moć donijeti takvu odluku”, i dodaje da svejedno smatra da Vlada svjesna da je u ovom trenutku ta operacija neizvediva i da se priča o kupnji INA-e provlači samo da ne bi ispalo da se ništa ne radi po tom pitanju.

Marko Repecki
Telegram autor
54 članka Više o autoru
Više s weba