Vlada tvrdi da će vladavina prava biti prioritet našeg predsjedanja EU. Ove 4 stvari super pokazuju kako im je dosad išlo
Podsjetili smo se kako je HDZ postupao kad se u EU odlučivalo o, recimo, Mađarskoj i Poljskoj
Kad Hrvatska bude na čelu Europske unije, u prvoj polovici 2020. godine, prioritet će joj biti vladavina prava u svim zemljama članicama, tvrdi ministar pravosuđa, HDZ-ov Dražen Bošnjaković. “Tijekom našeg predsjedanja svakako želimo staviti naglasak na vladavinu prava u svim zemljama članicama. Smatramo da sve članice Unije moraju imati visoku razinu vladavine prava”, izjavio je u ovaj tjedan Bošnjaković nakon sastanka s europskom povjerenicom za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Verom Jourovom.
Europska unija posljednjih se godina intenzivno bavi vladavinom prava u zemljama članicama. To je, primjerice, dovelo do prijedloga Europske komisije da se, prvi puta u povijesti EU-a, aktivira članak 7. i to protiv Poljske, jer su u Bruxellesu zaključili da postoji rizik od ozbiljnog kršenja vladavine prava u toj članici. Aktiviranje članka 7. može, u konačnici, dovesti do suspenzije prava glasa države članice u EU institucijama. A evo kako je HDZ dosad postupao kada se u EU raspravljalo o tim temama.
1. HDZ-ovi eurozastupnici protiv rezolucije u Poljskoj
U studenom 2017. godine, Europski parlament izglasao je rezoluciju kojom se, zbog stanja vladavine prava u Poljskoj, poziva Vijeće (države članice) da pokrene mehanizam iz članka 7. protiv Varšave. Rezolucija je donesena sa 438 glasova za, 152 protiv i 71 suzdržanim.
Dokument je podržala većina zastupnika iz Europske pučke stranke, kojoj pripada i HDZ. No, HDZ-ovi zastupnici su bili protiv. Dubravka Šuica je, naknadno, ispravila svoj glas u suzdržan, što je opcija koju dopušta EU parlament.
Šuica je stav HDZ-ovih zastupnika objašnjavala protivljenjem amandmanu koji se ticao reproduktivnih prava žena i djevojaka u Poljskoj. “Naravno da sam za vladavinu prava i poštivanje Venecijanske konvencije, dakle za sve ono što podržava normalan čovjek koji je u političkom mainstreamu, ali, kažem, takve rezolucije se znaju zloupotrijebiti da se u njih podmetnu druge teme koje nisu u direktnoj nadležnosti Europske unije. I to je razlog zašto sam ostala suzdržana”, kazala je tada HDZ-ova europarlamentarka za Novi list.
2. HDZ-ovi eurozastupnici protiv izvješća o Mađarskoj
U rujnu 2018. godine, Europski parlament donio je vrlo kritički intonirano izvješće o Mađarskoj. U njemu se pozivalo Europsko vijeće da “utvrdi kako postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija”. Izvješće je izazvalo podjele unutar zastupničkih klubova u Europskom parlamentu. Većina zastupnika Europske pučke stranke, kojoj pripada HDZ, na kraju je podržala izvješće.
HDZ-ovi eurozastupnici bili su protiv. “HDZ smatra da bi o spornim pravnim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti i Sud Europske unije budući da se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupka zbog kršenja pravne stečevine Europske unije. Tek ako bi se sudski utvrdilo kršenje pravne stečevine, a Mađarska ne bi postupila u skladu s odlukom Suda, tada bi bilo jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te da bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge”, objašnjavali su tada iz HDZ-a.
3. Skeptični prema povezivanju vladavine prava i EU novca
U siječnju ove godine, Europski parlament je podržao prijedlog da se isplate iz EU fondova vežu uz vladavinu prava. Vlade koje ugrožavaju vladavinu prava, miješaju se u pravosuđe, ne suzbijaju korupciju i slično mogle bi se, prema tom prijedlogu, suočiti sa suspenzijom novca iz EU blagajne. Prijedlog je prošao sa 397 glasova za, 158 protiv i 69 suzdržanih. Taj prijedlog još nije novi europski propis, jer se tek treba dogovoriti s državama članicama.
Prema pisanju portala Faktograf.hr, dvije HDZ-ove zastupnice, Dubravka Šuica i Ivana Maletić, bile su suzdržane, dok Ivica Tolić i Željana Zovko nisu glasovali. Maletić je na svojoj stranici ustvrdila da “zaštita ljudskih prava, dostojanstva, EU vrijednosti, vladavine prava, demokracije nema alternativu”. Međutim, smatra da mjere “ne mogu biti vezane uz sredstva koja pojedina država članica koristi jer to bi značilo da za isto nepoštivanje ljudskih prava ili nefunkcioniranje sudstva kažnjavamo više države koje koriste više sredstava iz EU, a manje države koje koriste manje sredstava iz EU proračuna”.
“Iako su kolege izvjestitelji značajno unaprijedili prijedlog Komisije koji je bio poprilično neprovediv u praksi, ovu regulativu treba još doraditi i osigurati jedinstvenu primjenu u državama članicama neovisno o novcu”, poručila je HDZ-ova eurozastupnica.
4. Uvjetovanje EU novca ni Vladi nije po volji
Vezivanje isplata iz EU fondova s vladavinom prava nije sasvim po volji niti Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Telegram pisao, iako nisu a priori bili protiv, u Banskim dvorima bili su rezervirani prema predloženom načinu odlučivanja.
Europska komisija predložila je tzv. obrnutu kvalificiranu većinu. To znači da, ako Komisija predloži kažnjavanje neke države, taj je prijedlog moguće srušiti ako se u Vijeću (koje čine predstavnici država članica) okupi kvalificirana većina koja je protiv. Tumači se da bi na taj način države koje se nađu na udaru mogućih sankcija bile u nepovoljnijoj poziciji jer bi morale okupiti više saveznika da onemoguće kažnjavanje. No, u Vladi su, pojednostavljeno rečeno, smatrali da bi time briselska administracija dobila previše ovlasti.