Nekad je nužno odabrati stranu

Vlada u službenom dokumentu priznala: u državnoj se upravi ne napreduje po zaslugama, šefovske pozicije se izmišlja

Bruxelles je Vladu, uvjetujući joj 700 milijuna eura iz EU fonda za oporavak, primorao da osmisli novi sustav

U srpnju prošle godine Ministarstvo pravosuđa i uprave pokušalo je zaposliti višeg informatičkog savjetnika s početnom plaćom od, pisalo se tada, oko osam tisuća kuna. Na natječaj za posao u državnoj službi nitko se nije javio. I nije to jedini slučaj.

Samo u posljednja tri, četiri mjeseca razna ministarstva morala su poništiti ili djelomično obustaviti više javnih natječaja, često baš zato što im se ili nitko nije javio ili su odabrani kandidati naprosto odustali od zaposlenja. To se, na primjer, dogodilo Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvu mora. Ministarstvu pravosuđa. Ministarstvu vanjskih poslova.

Privatnici bolje plaćaju

Posao u državnoj službi nekad je bio poželjan – sigurno radno mjesto, sigurna i redovna plaća – ali posljednjih godina sve manje ljudi želi raditi u sustavima kojima upravlja država. S jedne strane, razlog je situacija na tržištu: lakše se nalazi i mijenja posao, a plaće su više, osobito za one sa specifičnim vještinama. Stručnjak za EU fondove će, na primjer, biti bolje plaćen kao privatni konzultant, nego u državnoj upravi.

S druge strane, problem je u državi kao poslodavcu: u državnoj administraciji teško se napreduje, napredovanje ne ovisi o kvaliteti rada ili učinkovitosti, niti ti faktori utječu na visinu primanja. Sve to tjera kvalitetne kadrove iz državnog u privatni sektor. Ili se, pak, događa da se na natječaje Vladinih resora ne prijavi baš nitko.

Natjerao ih Bruxelles

U Vladi su toga, izgleda, postali svjesni – ili ih je na to saznanje natjerala Europska komisija. Vlada upravo radi na pripremi novog propisa koji će urediti sustav plaća u državnoj i javnim službama, čime bi, nadaju se, trebali riješiti neke od gorućih problema. Na primjer, akutne probleme s privlačenjem deficitarnih stručnjaka, kao što su IT eksperti ili stručnjaci iz područja javne nabave.

No, tajming nije slučajan. Donošenje tog propisa Vlada je dogovorila s Bruxellesom i on je jedan od uvjeta za isplatu četvrte rate (dodatnih 700 milijuna eura) iz europskog fonda za oporavak.

Izmišljena šefovska mjesta

Ministarstvo pravosuđa je stoga pripremilo i u javno savjetovanje poslalo analizu postojećeg stanja – prilično otužnu sliku trenutne situacije. Postojeći sustav plaća u državnoj službi, navodi Ministarstvo, ne osigurava jednaku plaću za jednaki rad, pa ljudi koji rade na istim radnim mjestima mogu imati različitu plaću.

Nadalje, ne postoji mogućnost napredovanja službenika „koja bi se temeljila na učinkovitosti njihovog rada“, nego se napredovanje često svodi na to da se ljude promovira na šefovska mjesta. „Upravo iz tog razloga, u državnim tijelima je ustrojen prevelik broj usitnjenih organizacijskih jedinica (odjeljci, pododsjeci, odsjeci, odjeli, službe, sektori)“, objašnjava Ministarstvu u svojoj analizi.

O problemu multipliciranja šefovskih pozicija pisali smo i ranije: baš ova Vlada, koja, usput rečeno, godinama upravlja državom i njezinom administracijom, svjedobno se već žalila na bujanje ustrojstvenih jedinica po raznim ministarstvima, agencijama i tako dalje, i to zato da bi se stvorila rukovodeća, a time i bolje plaćena radna mjesta. Ispada, dakle, da se šefovske pozicije, barem djelomično, izmišljaju.

Svaki četvrti nekome šef

Pritom, to uopće ne znači da se na njih dolazi isključivo zaslugama. To, uostalom, priznaje i Ministarstvo, samo ublaženijim rječnikom. „Pri rasporedu na određeno rukovodeće radno mjesto još uvijek su prisutni subjektivni kriteriji, koji ne bi smjeli utjecati na karijeru službenika“, pišu u dokumentu.

Umjesto da se, dakle, ljude nagrađuje za ono što rade, promovira ih se na šefovske pozicije jer je to način da budu bolje plaćeni za svoj rad. A u tome, očito, treba tražiti i razloge zašto imamo državna tijela u kojima je, primjerice, svaki četvrti zaposlenik nekome šef.

Mladi bježe od države

Ministarstvo pravosuđa, nadalje, tvrdi da su plaće službenika među najnižima među članicama EU i da je zato mladima sve manje atraktivno raditi za državu. „Na natječajima za zapošljavanje u državnoj službi danas se javlja vrlo mali broj zainteresiranih kandidata, jer su plaće male. S druge strane, službenici koji imaju vrlo tražena specifična znanja sve više odlaze iz državne službe u privatni sektor“, ističu.

Svi ti problemi pokušavali su se kroz zakonske izmjene riješiti i ranije. Faktograf je nedavno pisao da je dosad bilo sedam neuspješnih pokušaja slične reforme sustava plaća i nagrađivanja. Sada iz Ministarstva obećavaju da će upravo njihov novi propis riješiti nagomilane probleme.

Plaće za ista radna mjesta bit će izjednačene. Ocjene rada utjecat će na visinu plaće i nagrađivanje. Oni koji rade dobro, moći će napredovati. Motivirat će se rad, a sankcionirati nerad. Zvuči logično i prilično bazično. Ali kod nas je, eto, i to revolucionarno.