Vlada usvojila novi Zakon o visokom obrazovanju. Fuchs ipak vratio verziju koja se ne sviđa sveučilišnim moćnicima
Fuchsov ključan zakon ide u daljnju saborsku proceduru
Na današnjoj sjednici Vlade, usvojen je prijedlog novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ključan zakon mandata ministra Radovana Fuchsa, ujedno i zakon kojega nije uspio donijeti kada je prvi put bio ministar, u Vladi Jadranke Kosor. Zakon danas usvojen na Vladi ide u daljnju saborsku proceduru, a prema nekim bi procjenama do ljetne stanke mogao proći prvo čitanje. Sve, dakle, vodi prema usvajanju temeljnog zakona za znanost i visoko školstvo i to nakon gotovo 20 godina koliko je na snazi aktualan, bitno manjkav zakon.
Tekst zakona, o kojemu smo pisali u nekoliko navrata te ga u posljednjem i kritizirali jer je Fuchs u inačici za javno savjetovanje reterirao u korist sveučilišnim moćnicima, na Vladu je ipak stigao u obliku kojeg je ministar inicijalno zamislio. Stroži upravo po sveučilišne moćnike koji su ministrovu inicijalnu zamisao žestoko kritizirali pa se iz tih krugova moglo čuti da bi bilo zgodno kad bi, u posljednjoj rekonstrukciji Vlade, bio rekonstruiran i Fuchs. U napad na zakon, uključio se i zagrebački studentski zbor, plašeći studente da će ostati bez doktora ako Fuchs provuče svoj zakon.
Rektore će ipak biti lakše maknuti
Zakonska inačica koju će Vlada odaslati Saboru, ipak predviđa labavije odredbe oko pokretanja postupka razrješenja i smjene rektora. Postupak razrješenja ipak će moći pokrenuti jedna trećina članova Senata ili Sveučilišno vijeće natpolovičnom većinom. Tako je to Fuchs zamislio i u inicijalnoj verziji zakona, koju je potom promijenio za javno savjetovanje pa je tamo stajala odredba o većoj, natpolovičnoj većini Senata koja pokreće razrješenje rektora, odnosno dvotrećinskoj većini Sveučilišnog vijeća koje bi moglo pokrenuti postupak. Sada je to vraćeno na prve postavke.
I u odredbi o smjeni rektora, Fuchs se vratio svojoj prvoj zamisli. Nakon što je postupak pokrenut, rektor sveučilišta moći će biti smijenjen natpolovičnom većinom Senata, a ne dvotrećinskom kako je stajalo u inačici zakona koja je ušla u javno savjetovanje. Ta je odredba bila posebno nelogična, s obzirom na to da se rektor bira natpolovičnom većinom Senata, a onda bi ga se smjenjivalo daleko zahtjevnijom većinom. Dapače, bile bi moguće i situacije u kojima rektor nema (natpolovičnu) većinu za svoje odluke, ali je nesmjenjiv jer bi za to trebala dvotrećinska većina.
Javna rasprava urodila plodom
Ako će se neki fakultet, pak, htjeti izdvojiti iz sastava sveučilišta, za to će mu – kako je i u prvoj verziji bilo zapisano – trebati natpolovična većina u Senatu, umjesto veće dvotrećinske koja se pojavila u inačici zakona za javno savjetovanje. Iako je inicijalno namjeravao ostaviti zastupljenost studenata u senatima i vijećima fakulteta netaknutom na 15 posto – uz uvjet da ne glasaju za rektore ili dekane – Fuchs je u finalnoj verziji ostao kod onoga što je poslao u javno savjetovanje; studenti će moći glasati za čelnike, ali će činiti tek 10 posto ukupnog broja članova tijela.
Zakon danas usvojen na Vladi donosi i promjenu te veliku pobjedu za studente stručnih studija, o kojoj smo već pisali. Iako im je inicijalni prijedlog zakona zauvijek ukinuo neprepoznatljivu i diskriminatornu titulu stručni specijalist i umjesto toga im dao stručnog magistra, studenti stručnih studija niti time nisu bili zadovoljni. Masovno su se uključili u javnu raspravu i tražili da jednostavno budu magistri (mag.), a da pritom magistri sa sveučilišnih studija imaju razlikovnu kraticu univ.mag. Taj im je prijedlog usvojen pa studenti stručnih studija slave.
Čini se da je javno savjetovanje, u kojem je prikupljeno nemalih 2388 komentara, urodilo plodom za ustrajne komentatore, ali i pomoglo ministru da vrati zakon na postavke koje je inicijalno zamislio. Bilo bi svakako zanimljivo čuti što ga je nagnalo da u javnu raspravu pošalje verziju kojoj očito ni sam nije bio sklon.