Vlada već 1685 dana ne donosi ključan dokument za mlade. U manje vremena izgrađen je slavni Golden Gate Bridge
Iz Mreže mladih Hrvatske na Međunarodni dan mladih upozoravaju kako se Nacionalni program za mlade ne donosi punih 1685 dana
Manje je vremena trebalo Amerikancima da prije gotovo sto godina izgrade jedan od najslavnijih mostova na svijetu, nego što Vladi RH treba da donese ključan strateški dokument za mlade. Izgradnja Golden Gate Bridgea u San Franciscu tijekom tridesetih godina prošloga stoljeća trajala je 1604 dana, a Nacionalni program za mlade (NPM) u Hrvatskoj se ne donosi punih 1685 dana. Ovu slikovitu i sumornu usporedbu ističu iz krovnog nacionalnog tijela koje predstavlja mlade – Mreže mladih Hrvatske (MMH) – obilježavajući tako današnji Međunarodni dan mladih.
O nedostajućem NPM-u, prateći aktivnost Mreže mladih i neaktivnost Središnjeg državnog ureda za mlade, Telegram izvještava godinama. S krajem 2017. prestao je važiti tadašnji Nacionalni program za prethodno trogodišnje razdoblje. Od prvoga dana 2018. do danas, Vlada Andreja Plenkovića nije našla vremena izraditi ključan dokument koji definira politike za mlade. Njih bi, da postoje, trebali provoditi svi resori. Ovako, Hrvatska je u petoj uzastopnoj godini bez ikakvih sustavnih, konkretnih i promišljenih politika za mlade.
Jedina politika: navrat nanos
Glavni tajnik MMH Josip Miličević za Telegram kaže kako dugotrajan nedostatak Nacionalnog programa za mlade pokazuje nebrigu države za strukturno bavljenje mladima. “Nedostatak strateškog dokumenta odražava se na pojedine mjere koje se donose, kojima se prikazuje da se kao nešto radi”, problematizira Miličević. Nastavlja: “Imate, primjerice, mjeru APN-a u trenutku kada nedostaje stanova za iznajmljivanje, a s druge strane dajete porezne olakšice mladima koji nisu kreditno sposobni da bi uopće mogli podići kredit putem APN-a”.
Sve se radi navrat nanos, tvrdi, upravo zbog nedostajuće strateške pozicije države. NPM bi, naime, trebao biti strateški putokaz svim institucijama, s jasnom slikom toga gdje kao država želimo biti za tri ili četiri godine kada su u pitanju politike za mlade. “U tom bi dokumentu trebalo pisati gdje želimo biti 2024. ili 2025., on bi definirao što će u svom dijelu morati napraviti Ministarstvo kulture, što Središnji državni ured za sport, kako će Središnji ured za mlade kroz svoje natječaje pomagati udrugama za mlade da ostvare svoje ciljeve, i tako dalje”, nabraja Miličević.
Nevidljiv Središnji ured
Trenutno je u Hrvatskoj za zaboravljeni resor mladih zadužen Središnji državni ured za demografiju i mlade, posve nevidljiv po pitanju brige za drugi entitet u svom nazivu. Miličević ističe kako su u Mreži početkom 2020. bili dosta optimistični oko rada ovog Ureda. “Mislili smo da smo, nakon što je resor mladih iz ministarstva prebačen na državni ured, dobili tijelo koje će biti fleksibilnije. Tako je i bilo na početku, dobili smo jasne signale da je i njima bitno da žele imati jasan cilj i viziju, bilo je otvorenih poziva na sastanke i suradnju”, prisjeća se Telegramov sugovornik.
To u praksi, kaže, nije urodilo plodom. Čini mu se, nastavlja, da je državi lakše bez strateškog dokumenta jer ih nitko ne može prozvati da ne rade po njemu. “Sada se govori da se za mlade radi na druge načine i da strategija nije svemoguća. To je točno, ali jedno ne isključuje drugo. Strategija nam daje uvjerenje da idemo prema istim ciljevima”, ističe Miličević. Ona je, dodaje, važna jer u Hrvatskoj nema zakona o mladima pa je to jedini dokument koji je relevantan kada se ovdje promatraju politike za mlade.
Ni zakon ni strategija
“Imamo učestale promjene ministara. Da sutra dođe neka nova osoba zadužena za ovaj resor, ona nema dokument koji će joj objasniti što ovdje uopće raditi i koje je strateško opredjeljenje države”, problematizira. Hrvatska je, kaže za Telegram, jedna od rijetkih članica Europskog foruma mladih koja nema niti zakon o mladima niti nacionalnu strategiju. “Gotovo sve zemlje imaju ili zakon ili strateški dokument, a koliko sam pričao s kolegama iz inozemstva, nikome nije prošlo pet godina da nisu imali baš ništa od toga”, kaže glavni tajnik MMH.
Bi li zakon imao smisla u situaciji u kojoj se strateški dokument za višegodišnja razdoblja uporno ne donosi, pitamo ga. Skeptičan je prema toj ideji. “Strah me izrade zakona u trenutku kada je teško napraviti samu strategiju i nisam za donošenje tako nečega dok ne vidim strateški dokument”, zaključuje Miličević.
‘Važnost javnih politika za mlade’
Telegram je o nedostajućem Nacionalnom programu za mlade posljednji put pisao prije mjesec dana. Ukazali smo na činjenicu da je u srpnju 2021. imenovana radna skupina koja treba izraditi NPM. Od imenovanja, održana su tek dva sastanka. Kada smo Središnjem državnom uredu za mlade tada postavili cijeli niz pitanja o NPM-u, svoj su odgovor započeli konstatacijom kako oni prepoznaju “važnost djelovanja javnih politika usmjerenih mladima”.
Uz dva sastanka radne skupine koja su sazvali od srpnja 2021., Središnji državni ured kojem je na čelu HDZ-ova Željka Josić, najavio nam je kako donošenje NPM-a za razdoblje od 2022. do 2024. “planiraju tijekom 2022. godine”. Danas je to precizirala i kazala kako je NPM “u završnoj fazi”, kako se tekst upravo dovodi u svoj konačni oblik te kako će uskoro biti u javnom savjetovanju. U iščekivanju Godota, svim mladima u Hrvatskoj sve čestitke za Međunarodni dan mladih, pojačan Europskom godinom mladih koja se na razini EU obilježava tijekom cijele 2022.
Državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić na pitanje @N1infoZG je li Vlada organizirala neki događaj za mlade s područja pogođenog potresom na Baniji u povodu Međunardog dana mladih: Gospođo, mi smo svaki dan s mladima. #n1info pic.twitter.com/Fgl0ytD7w4
— Ivana Tomić (@tomicivanaa) August 12, 2022