Reklo bi se da je problem riješen – ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa radikalno su smanjene i dužnosnici sad imaju daleko manje razloga za zaziranje od ovog tijela nego ranije. Prvi udarac izveden je sudskim putem, kad je, nekoliko godina nakon što se Povjerenstvo krenulo baviti s time koliko pošteno, savjesno i transparentno svoju dužnost obavlja premijer Andrej Plenković, promijenjena dotadašnja sudska praksa.
Pa je presuđeno da se Povjerenstvo ne smije više baviti time obavljaju li političari svoje dužnosti pošteno, savjesno i transparentno. Zatim je promijenjen i sam Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kako bi se ovako umanjenje granice djelovanja Povjerenstva dodatno zazidale. Ipak – iako bi se reklo da je problem riješen, čini se da nešto iz opusa Povjerenstva kojeg vodi Nataša Novaković i dalje prilično uporno žulja političku vlast. Preciznije, Vladu Republike Hrvatske.
Kočnica stisnuta 38 mjeseci
Naime, Hrvatski sabor još nije ni raspravio, ni glasao o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za pretprošlu godinu. Ni za godinu prije nje. Štoviše, Sabor nije ni raspravljao, pa tako ni glasao, ni o izvješću Povjerenstva za sad već davnu 2018. godinu. Izvješće tog tijela čeka da dođe na dnevni red Sabora puna 33 mjeseca, otkad je zaprimljeno na Markovom trgu, a od godine o kojoj bi zastupnici trebali raspravljati prošlo je punih 38 mjeseci. Dosad.
Praksa s raspravljanjem i usvajanjem izvješća Povjerenstva iz godina prije 2018. je sasvim drugačija – ona su uglavnom usvajana redovno, u godini koja je uslijedila nakon one za koje se izvješće podnosi. Kratak pregled dinamike saborskog rada oko usvajanja izvješća ostalih tijela o čijem radu raspravlja Sabor, pokazuje da ona i dalje funkcionira normalno. Izvješća o radu, primjerice, HERA-e, Državnog ureda za reviziju ili izvješće o stanju i radu kaznionica uredno se usvajaju normalnog dinamikom – godinu za godinom.
Vlada zatvorila saborsku ladicu
Što navodi na zaključak da je Sabor, iz nekog razloga, s izvješćima Nataše Novaković za prošle godine, počevši s onim za 2018., odigrao sličnu igru kao DORH sa slučajem Gabrijele Žalac – spremio ga u ladicu. No, igru nije odigrao Sabor.
Kako su Telegramu odgovorili iz te institucije, izvješće Povjerenstva iz 2018. godine nije moglo biti raspravljeno na plenarnoj sjednici Sabora, jer nije prethodno raspravljeno na matičnom saborskom odboru. A na matičnom saborskom odboru nije raspravljeno, kažu u Saboru, jer im nije dostavljeno – mišljenje Vlade o izvješću. Bez mišljenja Vlade, naime, procedura se ne može nastaviti. Dakle, Banski dvori su ti koji su, zapravo, odigrali “DORH-Gabrijela Žalac” kombinaciju u ovom slučaju i izvješće Povjerenstva o radu za 2018. godinu (pa posljedično i sva naredna) stavili u ladicu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novaković ih iznenadila Agrokorom
Na pitanje “zašto” je baš izvješće za 2018. godinu u ladici, nije jednostavno odgovoriti kao na ono tko ga je “bunkerirao” (Vlada). No, sasvim je osnovano posumnjati da je nešto iz njegovog sadržaja isprovociralo ovu reakciju. Recimo, možda, prvi klinč ekipe koju vodi Nataša Novaković s premijerom osobno? Kad je te godine Povjerenstvo pokrenulo postupak protiv Plenkovića zbog Agrokora, javnost je bila prilično iznenađena.
Naime, HDZ-ova parlamentarna većina je Novaković te iste 2018. godine izabrala ispred Dalije Orešković, pa se stekao dojam da je time vladajuća stranka “riješila” mirniji tretman od strane tog tijela u budućnosti. No, u rujnu 2018. je, zbog Agrokora, odnosno afere koja je ostala poznata pod imenima Hotmail ili Borg, Povjerenstvo pokrenulo postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika – Andreja Plenkovića. O slučaju Agrokor se, uglavnom u tehničkim terminima, govori i u izvješću koje je Vlada odlučila ostaviti duboko u saborskoj ladici, evo već više od tri godine.
Na braniku Ante Ramljaka
Taj postupak je obustavljen ujesen prošle godine zajedno s cijelim nizom visokoprofilnih političkih predmeta o kojem Povjerenstvo više ne smije odlučivati. A o njemu, očito, nije zgodno ni da se progovori u Saboru, pa barem u formi rasprave o Izvješću o radu Povjerenstva iz te godine. Što je šteta. Ta rasprava bi mogla biti iznimno zanimljiva. Naime, čak i u samoj odluci o obustavi postupka protiv Plenkovića zbog Agrokora, kaže se kako je iz prikupljenih podataka i dokumentacije proizilazilo da je premijer napravio nekoliko stvari.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sudjelovao je u donošenju odluke da u izradi lex Agrokora budu angažirani vanjski stručnjaci koji neće formalno biti imenovani članovima radne skupine za izradu zakona. Vladi je predložio i obrazlagao kako bi se za izvanrednog povjerenika Vlade RH u Agrokoru trebao predložiti Ante Ramljak, iako je znao da je Ramljak bio član neformalne skupine za izradu zakona po kojem je kasnije provedeno restrukturiranje Agrokora.
U ladici je sigurnije
Plenković je zatim, sumnjalo je Povjerenstvo (ali svoju sumnju nije, eto, smjelo provjeriti do kraja), propustio poduzeti radnje kojima bi spriječio Ramljaka da za svoje savjetnike u izvanrednu upravu uzme još pet ljudi koji su bili članovi spomenute neformalne skupine, kasnije poznate u javnosti kao grupa Borg. Na kraju, Plenković je u saborskoj raspravi 2017. godine o pokretanju povjerenja Vladi na ovu temu izbjegao otkriti i imena članova neformalne grupe i činjenicu da je s njima održan veći broj sastanaka.
Sve to je, smatralo je Povjerenstvo, “upućivalo na mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika”. Dakle, točno ono o čemu je, nekoliko sudskih procesa i godina kasnije, Povjerenstvu zabranjeno odlučivati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
A nije, očito, najpametnije ni da Sabor o svemu tome još jednom raspravlja, pa makar i u priči o uglavnom tehničkom izvješću jednog od niza tijela koja za svoj rad polaže račune zastupnicima. U ladici je sigurnije. U ladici je mrak.
Vlada više od tri godine stopira saborsku raspravu o izvješću Povjerenstva za 2018. Da nije zbog Agrokora?
Prošlo je 38 mjeseci od 2018. godine, a Sabor još čeka Vladino mišljenje na izvješće o radu Povjerenstva
Plenkovićevo djelovanje oko grupe Borg i Agrokora je, smatralo je Povjerenstvo, “upućivalo na mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika”. Dakle, točno ono o čemu je nekoliko sudskih procesa i godina kasnije, Povjerenstvu zabranjeno odlučivati. A nije baš najzgodnije, očito, ni da o tome Sabor raspravlja
Reklo bi se da je problem riješen – ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa radikalno su smanjene i dužnosnici sad imaju daleko manje razloga za zaziranje od ovog tijela nego ranije. Prvi udarac izveden je sudskim putem, kad je, nekoliko godina nakon što se Povjerenstvo krenulo baviti s time koliko pošteno, savjesno i transparentno svoju dužnost obavlja premijer Andrej Plenković, promijenjena dotadašnja sudska praksa.
Pa je presuđeno da se Povjerenstvo ne smije više baviti time obavljaju li političari svoje dužnosti pošteno, savjesno i transparentno. Zatim je promijenjen i sam Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kako bi se ovako umanjenje granice djelovanja Povjerenstva dodatno zazidale. Ipak – iako bi se reklo da je problem riješen, čini se da nešto iz opusa Povjerenstva kojeg vodi Nataša Novaković i dalje prilično uporno žulja političku vlast. Preciznije, Vladu Republike Hrvatske.
Kočnica stisnuta 38 mjeseci
Naime, Hrvatski sabor još nije ni raspravio, ni glasao o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za pretprošlu godinu. Ni za godinu prije nje. Štoviše, Sabor nije ni raspravljao, pa tako ni glasao, ni o izvješću Povjerenstva za sad već davnu 2018. godinu. Izvješće tog tijela čeka da dođe na dnevni red Sabora puna 33 mjeseca, otkad je zaprimljeno na Markovom trgu, a od godine o kojoj bi zastupnici trebali raspravljati prošlo je punih 38 mjeseci. Dosad.
Praksa s raspravljanjem i usvajanjem izvješća Povjerenstva iz godina prije 2018. je sasvim drugačija – ona su uglavnom usvajana redovno, u godini koja je uslijedila nakon one za koje se izvješće podnosi. Kratak pregled dinamike saborskog rada oko usvajanja izvješća ostalih tijela o čijem radu raspravlja Sabor, pokazuje da ona i dalje funkcionira normalno. Izvješća o radu, primjerice, HERA-e, Državnog ureda za reviziju ili izvješće o stanju i radu kaznionica uredno se usvajaju normalnog dinamikom – godinu za godinom.
Vlada zatvorila saborsku ladicu
Što navodi na zaključak da je Sabor, iz nekog razloga, s izvješćima Nataše Novaković za prošle godine, počevši s onim za 2018., odigrao sličnu igru kao DORH sa slučajem Gabrijele Žalac – spremio ga u ladicu. No, igru nije odigrao Sabor.
Kako su Telegramu odgovorili iz te institucije, izvješće Povjerenstva iz 2018. godine nije moglo biti raspravljeno na plenarnoj sjednici Sabora, jer nije prethodno raspravljeno na matičnom saborskom odboru. A na matičnom saborskom odboru nije raspravljeno, kažu u Saboru, jer im nije dostavljeno – mišljenje Vlade o izvješću. Bez mišljenja Vlade, naime, procedura se ne može nastaviti. Dakle, Banski dvori su ti koji su, zapravo, odigrali “DORH-Gabrijela Žalac” kombinaciju u ovom slučaju i izvješće Povjerenstva o radu za 2018. godinu (pa posljedično i sva naredna) stavili u ladicu.
Novaković ih iznenadila Agrokorom
Na pitanje “zašto” je baš izvješće za 2018. godinu u ladici, nije jednostavno odgovoriti kao na ono tko ga je “bunkerirao” (Vlada). No, sasvim je osnovano posumnjati da je nešto iz njegovog sadržaja isprovociralo ovu reakciju. Recimo, možda, prvi klinč ekipe koju vodi Nataša Novaković s premijerom osobno? Kad je te godine Povjerenstvo pokrenulo postupak protiv Plenkovića zbog Agrokora, javnost je bila prilično iznenađena.
Naime, HDZ-ova parlamentarna većina je Novaković te iste 2018. godine izabrala ispred Dalije Orešković, pa se stekao dojam da je time vladajuća stranka “riješila” mirniji tretman od strane tog tijela u budućnosti. No, u rujnu 2018. je, zbog Agrokora, odnosno afere koja je ostala poznata pod imenima Hotmail ili Borg, Povjerenstvo pokrenulo postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika – Andreja Plenkovića. O slučaju Agrokor se, uglavnom u tehničkim terminima, govori i u izvješću koje je Vlada odlučila ostaviti duboko u saborskoj ladici, evo već više od tri godine.
Na braniku Ante Ramljaka
Taj postupak je obustavljen ujesen prošle godine zajedno s cijelim nizom visokoprofilnih političkih predmeta o kojem Povjerenstvo više ne smije odlučivati. A o njemu, očito, nije zgodno ni da se progovori u Saboru, pa barem u formi rasprave o Izvješću o radu Povjerenstva iz te godine. Što je šteta. Ta rasprava bi mogla biti iznimno zanimljiva. Naime, čak i u samoj odluci o obustavi postupka protiv Plenkovića zbog Agrokora, kaže se kako je iz prikupljenih podataka i dokumentacije proizilazilo da je premijer napravio nekoliko stvari.
Sudjelovao je u donošenju odluke da u izradi lex Agrokora budu angažirani vanjski stručnjaci koji neće formalno biti imenovani članovima radne skupine za izradu zakona. Vladi je predložio i obrazlagao kako bi se za izvanrednog povjerenika Vlade RH u Agrokoru trebao predložiti Ante Ramljak, iako je znao da je Ramljak bio član neformalne skupine za izradu zakona po kojem je kasnije provedeno restrukturiranje Agrokora.
U ladici je sigurnije
Plenković je zatim, sumnjalo je Povjerenstvo (ali svoju sumnju nije, eto, smjelo provjeriti do kraja), propustio poduzeti radnje kojima bi spriječio Ramljaka da za svoje savjetnike u izvanrednu upravu uzme još pet ljudi koji su bili članovi spomenute neformalne skupine, kasnije poznate u javnosti kao grupa Borg. Na kraju, Plenković je u saborskoj raspravi 2017. godine o pokretanju povjerenja Vladi na ovu temu izbjegao otkriti i imena članova neformalne grupe i činjenicu da je s njima održan veći broj sastanaka.
Sve to je, smatralo je Povjerenstvo, “upućivalo na mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika”. Dakle, točno ono o čemu je, nekoliko sudskih procesa i godina kasnije, Povjerenstvu zabranjeno odlučivati.
A nije, očito, najpametnije ni da Sabor o svemu tome još jednom raspravlja, pa makar i u priči o uglavnom tehničkom izvješću jednog od niza tijela koja za svoj rad polaže račune zastupnicima. U ladici je sigurnije. U ladici je mrak.