Poduzetnici već desetljećima plaćaju Hrvatsku gospodarsku komoru, obrtnici Hrvatsku obrtničku komoru, a sudeći prema vladinim planovima uskoro će i radnici morati prisilno plaćati sindikate. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada je najavila izmjene radnog zakonodavstva kroz koje namjeravaju smanjiti prava iz kolektivnih ugovora radnicima koji nisu članovi sindikata.
“Potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju”, pišu vladini stručnjaci.
Radnici koji nisu članovi sindikata neće imati ista prava
To znači da Vlada smatra da dva radnika koja rade na potpuno istom radnom mjestu, u istoj organizaciji, ne bi trebali imati ista prava ako jedan od njih je član sindikata, a drugi nije.
Velika većina kolektivnih ugovora odnosi se upravo na javni sektor, gdje je poslodavac država i, ako se Vladine ideje realiziraju, imat ćemo situaciju da, na primjer, medicinska sestra koja nije članica sindikata ima manja prava od one koja je učlanjena u sindikat – ili ako želi ista prava onda će plaćati “penale”.
Vlada smišlja modele kako da prisili radnike da plaćaju sindikate
Što bi bilo da, na primjer, Udruga za promicanje prava pacijenata dobije posebna prava u zdravstvenom sustavu, samo za svoje članove. Ili da udruga “Glas poduzetnika” dogovori s Vladom mjere za pomoć poduzećima zbog koronakrize, ali da ih mogu dobiti samo njihovi članovi.
Vlada razmatra nekoliko modela kojima namjerava prisiliti radnike na članstvo, a onda i plaćanje članarina sindikatima ili kako oni to kažu “poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Jedan od modela je uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, što znači da bi radnici van sindikata trebali plaćati “penale” ako žele imati ista prava kao i njihove kolege koji jesu članovi. Drugi model, koji direktno diskriminira radnike van sindikata, predviđa ugovaranje dodatnih prava samo za članove sindikata.
Priča je već pala na Ustavnom sudu 2005. godine
Slične odredbe ubačene su u Zakon o radu još 2003. godine, ali su pale na Ustavnom sudu. Sud je tada utvrdio da je tim zakonskim izmjenama povrijeđeno pravo slobode udruživanja i pravo sindikalnog organiziranja.
U zahtjevu za ocjenom ustavnosti navedeno je da pravo slobode udruživanja i pravo sindikalnog organiziranja kao ustavna prava, ali i više međunarodnih ugovora, štite ne samo udruživanje već i pravo pojedinca da izabere nečlanstvo u udruzi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osim toga, prigovor je bio i da se “uvodi različit pravni režim za osobe koje se nalaze u istoj pravnoj situaciji” što je također u suprotnosti s Ustavom.
Vlada želi prisiliti sve radnike da plaćaju članstvo u sindikatu. Može li se ta sumanuta ideja uopće provesti
Slične odredbe ubačene su u Zakon o radu još 2003. godine, ali su pale na Ustavnom sudu
Poduzetnici već desetljećima plaćaju Hrvatsku gospodarsku komoru, obrtnici Hrvatsku obrtničku komoru, a sudeći prema vladinim planovima uskoro će i radnici morati prisilno plaćati sindikate. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada je najavila izmjene radnog zakonodavstva kroz koje namjeravaju smanjiti prava iz kolektivnih ugovora radnicima koji nisu članovi sindikata.
“Potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju”, pišu vladini stručnjaci.
Radnici koji nisu članovi sindikata neće imati ista prava
To znači da Vlada smatra da dva radnika koja rade na potpuno istom radnom mjestu, u istoj organizaciji, ne bi trebali imati ista prava ako jedan od njih je član sindikata, a drugi nije.
Velika većina kolektivnih ugovora odnosi se upravo na javni sektor, gdje je poslodavac država i, ako se Vladine ideje realiziraju, imat ćemo situaciju da, na primjer, medicinska sestra koja nije članica sindikata ima manja prava od one koja je učlanjena u sindikat – ili ako želi ista prava onda će plaćati “penale”.
Vlada smišlja modele kako da prisili radnike da plaćaju sindikate
Što bi bilo da, na primjer, Udruga za promicanje prava pacijenata dobije posebna prava u zdravstvenom sustavu, samo za svoje članove. Ili da udruga “Glas poduzetnika” dogovori s Vladom mjere za pomoć poduzećima zbog koronakrize, ali da ih mogu dobiti samo njihovi članovi.
Vlada razmatra nekoliko modela kojima namjerava prisiliti radnike na članstvo, a onda i plaćanje članarina sindikatima ili kako oni to kažu “poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga”.
Jedan od modela je uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, što znači da bi radnici van sindikata trebali plaćati “penale” ako žele imati ista prava kao i njihove kolege koji jesu članovi. Drugi model, koji direktno diskriminira radnike van sindikata, predviđa ugovaranje dodatnih prava samo za članove sindikata.
Priča je već pala na Ustavnom sudu 2005. godine
Slične odredbe ubačene su u Zakon o radu još 2003. godine, ali su pale na Ustavnom sudu. Sud je tada utvrdio da je tim zakonskim izmjenama povrijeđeno pravo slobode udruživanja i pravo sindikalnog organiziranja.
U zahtjevu za ocjenom ustavnosti navedeno je da pravo slobode udruživanja i pravo sindikalnog organiziranja kao ustavna prava, ali i više međunarodnih ugovora, štite ne samo udruživanje već i pravo pojedinca da izabere nečlanstvo u udruzi.
Osim toga, prigovor je bio i da se “uvodi različit pravni režim za osobe koje se nalaze u istoj pravnoj situaciji” što je također u suprotnosti s Ustavom.