Vlade masovno upumpavaju novac u svoja gospodarstva. Plenkovićeva planira štednju
Hoće li Plenkovićevoj Vladi doista biti važnije uvođenje eura od gospodarskog oporavka?
Cijelo desetljeće Njemačka je održavala proračunski balans, ali je pandemija koronavirusa, čak i za gospodarski najsnažniju članicu Europske unije, naprosto bila prezahtjevna. Prvi puta od 2011., najveće europsko gospodarstvo lani je zabilježilo proračunski deficit (prihodi proračuna manji nego rashodi) od 4,2 posto BDP-a. To je ujedno najviši deficit od 1995. godine kada je u državni proračun integriran dug agencije za privatizaciju istočnonjemačkih poduzeća.
Podaci njemačkog statističkog ureda, objavljeni sredinom prošlog tjedna, pokazuju, dakle, da je proračunski deficit Njemačke u ovom trenutku izvan okvira europskog Pakta o stabilnosti i rastu. Njime su postavljeni limiti za deficit i javni dug koji EU članice trebaju poštivati ili im, u najmanju ruku, težiti. Deficit ne bi smio prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto – ali to vrijedi u normalnim vremenima. Ova vremena, međutim, nisu takva.
Suspenzija EU pravila
Zato je EU lani privremeno suspendirala ta pravila, jer su zemlje članice morale upumpavati silne iznose kako bi pomogle svojim gospodarstvima da prežive pandemiju. Europska komisija u srijedu je predložila da odstupanje od fiskalnih pravila ostane na snazi i cijelu sljedeću godinu.
“Godinu dana kasnije još nismo prevladali pandemiju koronavirusa te moramo osigurati da ne ponovimo pogreške od prije deset godina preranim povlačenjem potpore. Jasno je da će fiskalna potpora i dalje biti potrebna 2022. – bolje je da učinimo previše nego premalo”, ustvrdio je, javljaju iz Bruxellesa, europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni .
S obzirom da Gentiloni smatra da je veći rizik prerano prekinuti mjere fiskalnih potpora za europska gospodarstva u pandemiji, nego to učiniti prekasno, jasno je u kojem smjeru idu razmišljanja u Bruxellesu. Državama treba dati dovoljno prostora da troše, kako bi podržale svoje ekonomije.
Nobelovac o trošenju
Američki ekonomist i nobelovac Paul Krugman u svojoj kolumni za New York Times prije dva tjedna bio je još direktniji govoreći o gospodarskom oporavku nakon pandemije: “Zasad, i u sljedećih nekoliko godina, potrošnja uz visoke deficite nije samo O. K., nego je jedina odgovorna stvar koje se može učiniti”.
Krugman u više navrata obrazlaže kako je nužno ulagati u infrastrukturu, obrazovanje i zeleno gospodarstvo i kako je sad za to prava prilika, jer su kamate povijesno niske, a štednja je veća nego što je bila prije početka pandemije.
Povratak na tri posto
Hrvatska Vlada, međutim, izgleda razmišlja drugačije. Taj se odgovor nameće nakon što je Vlada na prošloj sjednici odgovorila na zastupničko pitanje Domagoja Hajdukovića. Zastupnika SDP-a zanimalo je kako će pandemija utjecati na pristupanje Hrvatske eurozoni. Odgovor je, naime, nikako.
“Već u 2021. planiramo proračunski manjak spustiti ispod kritične razine od tri posto BDP-a, a omjer javnog duga u BDP-u vratiti na silaznu putanju”, kaže se u odgovoru Vlade Hajdukoviću. Time se, za godinu u kojoj pandemija bar u prvom kvartalu još traje punom snagom, očito planira vrlo štedljivo pristupanje državnim financijama kako bi se ispunili kriteriji za ulazak u eurozonu.
Poigravanje živcima
Naime, deficit proračuna u prošloj godini bio je daleko viši – oko osam posto. Ovo opredjeljenje za proračunsku štednju ne znači da se odmah ukidaju državne potpore za gospodarstvo, poput onih za očuvanje radnih mjesta i naknadu fiksnih troškova. Iako se još jednom Vlada igrala živcima i poslovnim planovima gospodarstvenika, dva dana prije isteka roka dosadašnje potpore objavljeno je da će se ona produžiti i u ožujku.
Za očuvanje radnih mjesta, država bi, prema procjenama resornog ministra Josipa Aladrovića, u ožujku trebala osigurati između 300 i 400 milijuna kuna. Kako je već ove godine cilj smanjenje deficita u okvire kriterija za ulazak u eurozonu (dakle, ispod tri posto), očito je da će se taj novac, kao i eventualne potpore u narednim mjesecima, odnekud morati uzeti. Računa li Vlada pritom da će novac iz državnog proračuna zamijeniti europska sredstva namijenjena oporavku od korona-krize, a koja ne bi utjecala na povećanje deficita?
Pomoć iz EU fondova
Iz tzv. Mehanizma za oporavak i otpornost, kako glasi birokratski naziv europskog plana, Hrvatska će imati na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava te još oko tri milijarde eura povoljnih zajmova. Taj novac bit će isplaćivan kroz narednih nekoliko godina, temeljem realiziranih projekata, no sredinom ove godine trebao bi biti isplaćen predujam koji će, prema procjenama, iznositi oko šest milijardi kuna.
Budući da detalji Vladinog plana za trošenje EU novca tek trebaju biti službeno objavljeni, još uvijek se ne zna precizno koliko će tih sredstava i na koji način biti usmjereno u gospodarstvo, odnosno u realni sektor. No, s obzirom na globalno stanje pandemije i sporo provođenje cijepljenja, pomoć gospodarstvu bi se i u ovoj godini morala brojati u milijardama.
Odgovorno ponašanje
I dok, čini se, sve veći dio zemalja – čak i ekonomski konzervativna Njemačka – gospodarski oporavak pretpostavlja proračunskoj disciplini i smanjenju duga, Hrvatska ide u suprotnom smjeru. Krunski dragulj drugog mandata Andreja Plenkovića na čelu Vlade – uvođenje eura – očito ne smije doći pod znak pitanja.
Za razliku od, primjerice, Krugmana, koji tvrdi da je državna potrošnja uz visoke deficite jedina odgovorna stvar za učiniti u narednim godinama, Banski dvori, izgleda, smatraju da je jedino odgovorno ponašanje ispunjavanje (strogih) uvjeta za ulazak u eurozonu. To jest, ograničavanje državne potrošnje. Hrvatska bi tako 1. siječnja 2023. doista mogla ući u eurozonu i uvesti euro kao sredstvo plaćanja. S eurima u novčanicima, međutim, stvar bi mogla stajati dosta – tanje.