Vladi se ne sviđa EU plan o migrantima. Ne žele da se kontrolira što policija radi na problematičnom dijelu granice

Primjedbe hrvatske Vlade

No, i hrvatska Vlada, pokazuje dokument koji je nedavno izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova, prilično je rezervirana prema planu što ga je u rujnu predstavila Komisija. Niz ozbiljnih primjedbi na Komisijine prijedloge iznesen je u stajalištu koje je Vladina Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku donijela 27. listopada.

Općenit je dojam da u Vladi procjenjuju da bi tzv. Pakt o migracijama i azilu, u obliku u kojem je predložen, za Hrvatsku značio dodatno opterećenje – prije svega, financijsko i kadrovsko – zbog dugačke vanjske granice. Komisijin plan, koji se sastoji od sedam različitih prijedloga, u nekim dijelovima Hrvatska trenutno uopće ne bi bila u stanju provoditi.

Sustav nema kapacitete

U Vladinom stajalištu to se vrlo jasno navodi: „Trenutni sustav međunarodne zaštite u Hrvatskoj niti približno ne udovoljava očekivanim kapacitetima”, piše u dokumentu, uz napomenu da bi bilo potrebno “poduzeti značajne reforme nacionalnog sustava za upravljanje migracijama i azilom”.

“To se prvenstveno odnosi na povećanje kadrovskih kapaciteta, njihovog rasporeda na terenu te izgradnju potrebne infrastrukture, što će biti, s obzirom na dosadašnja iskustva i reakcije lokalne zajednice, vrlo zahtjevno”, navodi MUP.

MUP nezadovoljan rokovima

Te obaveze, na koje se ovdje referira resorno Ministarstvo, odnose se na prijedlog da već na vanjskim granicama migranti, koji ne ispunjavaju uvjete ulaska, prođu kroz identifikacijske, zdravstvene i sigurnosne provjere, nakon čega ih se upućuje ili na postupak vraćanja (jer nemaju pravo na međunarodnu zaštitu) ili u postupak azila.

Provjera bi, prema prijedlogu europske administracije, trebala biti provedena u roku od tri do pet dana, ovisno o situaciji, no u MUP-u smatraju da su rokovi “nerealno kratki, posebno u kontekstu kontinuiranog priljeva velikog broja migranata na vanjske granice” Hrvatske. Misle čak da bi posljedica toga moglo biti “stvaranje velikih migracijskih bazena pred samim vanjskim granicama EU”.

Nadzor nad policajcima

U okviru Pakta o migracijama, Komisija je predvidjela i da države članice uspostave neovisne mehanizme kontrole nad postupanjem policijskih službenika prema migrantima na vanjskim granicama EU-a. To je pitanje u slučaju Hrvatske izuzetno aktualno, s obzirom na periodične, vrlo uznemirujuće izvještaje različitih nevladinih organizacija i stranih medija o postupcima hrvatske policije na granici s BiH.

Novu priču uz trominutni video na kojem je navodno zabilježen push-back ovoga je tjedna objavio njemački Der Spiegel. Ministar Davor Božinović za tu je snimku ustvrdio da ima dosta nelogičnosti, ali je dodao da će MUP nastaviti s provjerama svih takvih navoda. Sam MUP, pak, odbacuje tvrdnje o policijskom nasilju i govori o drugom valu „neutemeljenih optužbi“ što dovode u vezu s nastojanjem Hrvatske da pristupi Schengenu.

MUP o kontroli policajaca

U stajalištu je, pak, Vlada načelno podržala prijedlog da se uvede kontrola – za sve zemlje, a ne samo za Hrvatsku. „Pozdravljamo činjenicu da se mehanizam nadzora sada uvodi za sve države članice na vanjskoj granici. To je jedino pravedno rješenje, budući da se uspostava takvog mehanizma dosad zahtijevala samo od Republike Hrvatske”, pišu u dokumentu. Neovisne mehanizme nadzora uspostavljale bi, dakle, države članice, a iz MUP-a tvrde da a priori nemaju ništa protiv toga.

I u jučerašnjem priopćenju, MUP je ustvrdio da su “prvi u Europskoj uniji započeli razgovore s Europskom komisijom, Agencijom EU-a za temeljna prava i drugim dionicima i spremni smo uspostaviti nezavisni mehanizam nadzora postupanja na granicama”. “To je naš zahtjev i način na koji želimo dokazati ispravnost i zakonitost našeg postupanja”, napisali su u tom priopćenju.

Gdje će biti kontrola?

Imaju, međutim, određene primjedbe na sadržaj Komisijinog prijedloga. Smatraju da bi se taj mehanizam nadzora trebao provoditi samo na graničnim prijelazima, a ne i na zelenoj granici.

„Međutim, smatramo da aktivnosti predmetnoga mehanizma trebaju biti ograničene isključivo na granične prijelaze, a nikako i na zelenu granicu. To bi, naime, uvelike ograničavalo operativno-taktičku zaštitu državne granice te moguće i ugrožavalo službenike koji provode nadzorni mehanizam, budući da se tijekom nadzora granice često događaju i potencijalno opasne situacije”, navodi se u stajalištu. Postupanje koje problematiziraju nevladine organizacije ne događa se, međutim, na graničnim prijelazima.

Rezervirano prema udrugama

Osim toga, MUP ima rezerve prema aktivnoj ulozi nevladinih organizacija u tom mehanizmu nadzora. “Kada je riječ o uspostavi mehanizma nadzora, mišljenja smo da treba nastaviti rad s Agencijom EU-a za temeljna prava, s čime je Hrvatska kao prva država članica već započela i prije objave Pakta, a ulogu NGO-a vidimo u razmjeni mišljenja o provedbi mehanizma, ali ne i u njihovom uključivanju u samu provedbu mehanizma”, ističu.

Komisija nije predvidjela obavezno sudjelovanje udruga, nego je ostavila tu opciju otvorenom. U prijedlogu uredbe spomenuto je da države članice “mogu pozvati relevantne nacionalne, međunarodne i nevladine organizacije i tijela da sudjeluju u praćenju” poštivanja temeljnih prava.

Države članice, napomenimo, tek su počele raspravljati o prijedlozima Europske komisije, a njihove primjedbe i kritike u konačnici će redefinirati te prijedloge i oblikovati ih po volji većine država. Što se tiče Hrvatske, to bi očito značilo prihvaćanje nekoliko bitnih izmjena.