Vladin novi debakl: Europska komisija prijavila Hrvatsku zbog nezakonitog odlagališta smeća. Provjerili smo, kazne su enormne

Novac iz EU fondova

Mjesec dana ranije, u rujnu 2021., Sud EU-a donio je odluku da Poljska mora plaćati kaznu od pola milijuna eura dnevno Europskoj komisiji jer nije, do okončanja sudskog spora s Češkom, prekinula iskopavanje lignita u Turowu, kako joj je to privremenom mjerom odredio sud. Nekoliko mjeseci kasnije Varšava i Prag ipak su se uspjeli dogovoriti.

Sudski postupak je obustavljen, ali plaćanje penala navodno nije. Kako su javljali poljski mediji, Komisija je potvrdila da će iz EU fondova namijenjenih Poljskoj oduzeti desetke milijuna eura na ime novčane kazne koja se, prema grubim izračunima, dotad popela na više od 60 milijuna eura.

Znakovita epizoda

Za Varšavu je ova epizoda bila skupa (mada su, očito, procijenili manje skupa nego zatvaranje rudnika), a za ostatak Europske unije znakovita: još se jednom potvrdilo da zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u Bruxellesu i Luxembourgu uzimaju vrlo ozbiljno – bez obzira radi li se rudniku, ilegalnom odlagalištu ili staništu morskih kornjača na Zakintosu – ne libeći se pritom niti drakonskih kazni.

Stoga bi ova epizoda mogla biti indikativna i za hrvatske vlasti: Europska komisija objavila je u srijedu da Hrvatsku ponovno prijavljuje Sudu EU – onome pred kojim su svojedobno bučno prosvjedovali poljski rudari – zbog “stalnih problema sa zagađenjem uzrokovanih nezakonitim odlagalištem”. Ukratko: hrvatske vlasti, po mišljenju Bruxellesa, gotovo četiri godine ignoriraju presudu EU suda i sada bismo to mogli fino platiti.

Što je utvrdio Sud?

O tom smo slučaju jučer izvijestili. Oko 140 tisuća tona ostataka od obrade feromangana i silikomangana od 2010. odloženo je na nezakonitom odlagalištu otpada, manje od 50 metara od kuća, tvrdi Komisija u priopćenju. Sud EU-a je starom presudom, iz 2019., utvrdio da “kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom” i da se stoga njime mora gospodariti u skladu s odgovarajućim europskim propisima.

Gotovo četiri godine kasnije, u Bruxellesu procjenjuju da hrvatske vlasti nisu poduzele nikakve konkretne korake, da “nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena” i zato šalju predmet protiv Hrvatske ponovno pred Sud. Ali ovoga puta, umjesto sudske pljuske po ruci, sankcija bi mogla biti opipljiva, potvrđuje i Komisija: financijski penali za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti. Dakle, počevši sa svibnjem 2019.

Notorni problemi

Ako je suditi po ranijim slučajevima, a bilo ih je napretek, Komisijino upozorenje valja shvatiti ozbiljno. Praksa Suda EU pokazuje da je u proteklih desetak godina više država članica Europske unije plaćalo solidne kazne zbog nepoštivanja europskih “zelenih” propisa, često vezano upravo uz nepravilno gospodarenje otpadom. Na tapeti su, pritom, često bile države poput Italije i Grčke, koje su godinama (bile) notorne po svojim problemima sa smećem.

Grčka je još prije dvadeset godina dobila novčanu kaznu od 20 tisuća eura dnevno jer su vlasti tolerirale ilegalno odlagalište na otoku Kreti. Ateni su, nadalje, prijetile višemilijunske kazne (u eurima) jer su imali probleme s brojnim ilegalnim odlagalištima – procjenjivalo se da ih je bilo najmanje 3700, za koje je Bruxelles tražio hitno zatvaranje i sanaciju.

Višemilijunske kazne

U jednom od slučajeva koji su završili pred Sudom u Luxembourgu, grčkim vlastima je udarena kazna od deset milijuna eura plus šestomjesečni penali od 14 i pol milijuna eura za svako sljedeće polugodište u kojem se nisu uskladili s EU propisima o upravljanju otpadom. Kazna od deset milijuna eura praćenih dnevnim penalima od 30 tisuća eura Grčkoj je dodijeljena i 2016. zbog nepravilnog zbrinjavanja opasnog otpada.

I dan danas Grčka plaća penale zbog sličnih problema: u zadnjih sedam godina iz grčkog proračuna je, zbog ilegalnih odlagališta, u briselsku kasu uplaćeno ukupno 66,5 milijuna eura, objavili su prošlog ljeta grčki mediji, navodeći da državi prijete i dodatne kazne jer je u tom trenutku na grčkim otocima još bilo nelegalnih odlagališta, a ona koja su bila zatvorena, nisu sva bila i sanirana.

Slovačka prošla bolje

Masnu kaznu dobila je svojevremeno i Italija, kojoj su europski suci odrezali paušalni iznos od 40 milijuna eura plus polugodišnje penale od 42,8 milijuna eura za svakih daljnjih šest mjeseci, ako talijanske vlasti ne budu poštivale i provele presudu kojom je Italiji naložena sanacija ilegalnih odlagališta, neka i s opasnim materijalima. Tako visoki iznosi bili su posljedica velikog broja problematičnih lokacija – radilo se o ukupno 198 odlagališta, koja su funkcionirala protivno EU pravilima.

Slovačka je stoga prošla puno financijski bezbolnije kad je prije pet godina završila pred EU sudom zbog problema s jednim odlagalištem u blizini granice sa Češkom. Novčana sankcija iznosila je milijun eura, uz također dnevni iznos od pet tisuća eura za svaki dan daljnjeg kašnjenja u provedbi traženih mjera.

(Ne)očekivana zbrka

U Bruxellesu i Luxembourgu, očito, misle ozbiljno. Sada možda još i više, otkako je donesen Europski zeleni plan, ambiciozan program borbe protiv klimatskih promjena. Komisija se, uostalom, upravo na te velike ambicije referirala u ovotjednom priopćenju o Hrvatskoj. Pitanje je sada, dakle, što će poduzeti hrvatske vlasti, konkretno nadležna ministarstva. Tu se, međutim, stvorila (ne)očekivana zavrzlama.

Budući da se radi o europskoj direktivi o otpadu, činilo se logičnim da bi na pitanja o ovom slučaju – o poduzetim mjerama, planovima, kao i o potezu Bruxellesa – trebalo moći odgovoriti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Prije dva mjeseca Gong je, primjerice, apelirao upravo na ministra Davora Filipovića da riješi ovaj slučaj. No, iz njegovog resora sada lopticu, pomalo čini nam se iznenađujuće, prebacuju na drugu adresu – resor Branka Bačića.

Fantastičan luping

“Slijedom presude Trgovačkog suda u Zadru, a prema kojoj je troska vlasništvo Republike Hrvatske, za istu je nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te vas upućujemo na isto”, odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva za naš upit.

Iako je, dakle – da izravno citiramo briselsko priopćenje – riječ o “nezakonitom odlagalištu” i obvezama Hrvatske iz direktive o otpadu, Vladin resor koji se bavi (i) pitanjima zaštite okoliša upućuje na ministarstvo koje se bavi sasvim drugim temama, a sve zato što jer je sporni materijal – državna imovina. Neobičan luping. Iz Ministarstva koje je nedavno preuzeo Branko Bačić odgovor nam još nije stigao.