Vladin program za obnovu života na Baniji zvuči lijepo. Samo, gdje su bili svih ovih godina propadanja?
Kakav god da bude Vladin program revitalizacije, najveća bojazan je, da kao i bezbroj puta do sada, od realizacije ne bude ništa
Kako će izgledati i kad će biti gotov taj vladin program tek će se vidjeti, no situacija na potresom pogođenom području bila je teška i prije, a sada je još i teža, pa su potrebne mjere hitne mjere.
Iako Sisačko-moslavačka županija već desetljećima propada, gospodarstvo je uništeno te je nezaposlenost na tom području oko 17 posto – među najvišima u državi, Vlada se tek sad, nakon razornog potresa, sjetila da bi mogla nešto učiniti za oživljavanje tog područja.
Do sada nikakve strategije i programi razvoja nisu polučili nikakve rezultate, ostali su uglavnom mrtvo slovo na papiru, bilo na državnoj ili lokalnoj razini, no Vlada se odlučila upravo na to – osnivanje radne skupine koja će izraditi program razvoja potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije, o čemu je jučer i službeno donesena odluka.
Situacija na Baniji i prije potresa bila je teška
Prijedlog za izradu “Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja pogođenih potresom Sisačko-moslavačke županije”, formalno je došao od Ministarstva regionalnog razvoja, a u njegovu izradu bit će uključena i druga ministarstva i državni uredi.
Kako će izgledati i kad će biti gotov taj vladin program tek će se vidjeti, no situacija na potresom pogođenom području bila je teška i prije, a sada je još i teža, pa su potrebne mjere hitne mjere.
Od hitnih mjera predviđaju zapošljavanje 500 ljudi na javnim radovima
Ministar rada Josip Aladrović najavio je da je za očuvanje radnih mjesta na području Sisačko-moslavačke županije predviđeno 160 milijuna kuna. U planu je i program koji će ići preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a kroz koji će se, na javnim radovima, zaposliti oko 500 ljudi. S time bi se trebalo krenuti početkom sljedećeg mjeseca.
Na području županije aktivno je preko 1200 tvrtki, koje zapošljavaju blizu devet tisuća ljudi. Mnoge od njih pretrpjele su štetu, a posebno su pogođeni mali poduzetnici kojima su u potresu stradali poslovni prostori. Prema informacijama koje je iznio župan Žinić, štetu je, u većoj ili manjoj mjeri, pretrpjelo oko 750 obrta i više od 850 poduzeća.
Natječaj vrijedan 10 milijuna kuna za popravak radionica i strojeva
Prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, što se tiče hitnih mjera pomoći, namjerava se u sljedeća dva tjedna otvoriti natječaj vrijedan 10 milijuna kuna namijenjen obrtnicima za popravak radionica i strojeva.
Prema riječima ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, poduzetnici s tog područja obaviješteni su da će im HBOR i HAMAG omogućiti moratorij na kredite. Osim toga, tzv. Covid krediti bit će dodatno fleksibilizirani, tako da će se kriterij pada prihoda za pogođena područja pomaknuti sa 60 na 20 posto.
Bit će modificirani i uvjeti natječaja vrijednog 1,5 milijardi kuna koji će biti otvoren narednih mjeseci, a koji je namijenjen za povećanje proizvodnih kapaciteta, opremanje i digitalizaciju poslovanja. Taj natječaj se inače odnosi na cijelu zemlju, ali će zbog novonastale situacije, poduzetnici s pogođenih područja imati prednost.
Hoće li Banija dobiti poseban porezni status?
Iako je trenutno u fokusu obnova stambenih objekata, kako bi se ljudima osigurao dom koji su izgubili, to dugoročno neće značiti ništa ako se ne obnovi i ekonomska aktivnost, otvore poslovi. Iz poduzetničkih krugova mogli su se čuti prijedlozi da bi se pogođenim područjima mogao dati poseban porezni status. Niži porezi na tim područjima mogli bi zadržati poduzeća i privući nova.
Iz izjava ministra Ćorića moglo se naslutiti da bi Vlada u svoj program mogla uvrstiti i poseban porezni status. “Ne treba od toga bježati”, rekao je ministar gospodarstva. No, kakav god da bude Vladin program revitalizacije, najveća bojazan je, da kao i bezbroj puta do sada, od realizacije ne bude ništa.