Iznenađujući porast potpore SDP-u, lijeva koalicija približava se desnoj
Kao događaj mjeseca građani su izdvojili izbjegličku krizu u Europi
Razlika između dvije vodeće stranke je sve manja, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Crodemoskopa. HDZ je i dalje vodeća stranka u Hrvatskoj, ali ga SDP sustiže, pokazuje istraživanje provedeno između 31. kolovoza i 3. rujna.
HDZ tako ima 31,1 posto što je gotovo identično rezultatima iz kolovoza, dok SDP sada ima 29 posto, što je 2,4 posto više nego u kolovozu.
Minimalna razlika desne i lijeve koalicije
U skladu s tim znatno je pala potpora i HDZ-ovoj koaliciji desnog centra, koja sada prednjači pred SDP-ovom za 1,8 posto. Tako sada desna koalicija koju čine HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto, a lijeva sastavljena od SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS 31,1 posto.
Potpora svim trećim opcijama pada, blizu izbornom pragu su tek ORaH i Živi zid. Nove stranke koje su osnovali politički veterani kao što je Josipovićeva “Naprijed Hrvatska”, stranka Milana Bandića, Čačićevi reformisti, nisu ni blizu izbornog praga od 5 posto.
Predsjednica najpozitivnija
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje je najpozitivniji plitičar po mišljenju anketiranih građana te uživa potporu od 29,2 posto, slijedi predsjednik Sabora Josip Leko sa 10,6 posto, a na trećem mjestu je premijer Zoran Milanović. Slijede Ivo Josipović, Boris Lalovac, Mirela Holy, Tomislav Karamarko, Tonino Picula, Milan Bandić i Božo Petrov.
Na vrhu ljestvice najnegativnijih političara smjestili su se lideri dvije najveće stranke: Tomislav Karamarko sa 32,9 posto i Zoran Milanović s 4 posto manje, odnosno 28,2 posto. Omraženi građanima su i Milorad Pupovac, Vesna Pusić, Milan Bandić, Ivo Josipović, Nadan Vidošević i Nenad Stazić.
Izbjeglički val najbitniji događaj
Građani su kao najznačajniji događaj u kolovozu izdvojili veliki izbjeglički val koji je pogodio Europu (30,2 posto). Slijede 20. obljetnica Oluje sa 17, te ubojstvo Tomislava Salopeka sa 15,5 posto. Među bitne događaje građani su smjestili i rast BDP-a, te odluku Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eura.
Vlada je za svoj rad dobila ocjenu 2,49 posto, što je minimalni pad u odnosu na 2,52 iz kolovoza. Predsjedničina ocjena je pak minimalno porasla, pa je sada 3,46. Sabor je prošao najlošije sa ocjenom 2,42.