Vladu ne interesiraju proizvođači kalendara koji se jadaju da zbog izmjene blagdana gube milijune. Ne misle odgađati zakon
U odgovoru na Telegramov upit, Ministarstvo uprave ponavlja da je predloženo da zakon stupi na snagu 2020. godine
Ministarstvo uprave ne pokazuje namjeru da udovolji apelu domaćih tvrtki koje proizvode kalendare, a koje zbog nagle promjene blagdana u 2020. godini strahuju od značajne štete za svoje poslovanje. Tvrtke traže da se izmjene, koje je Vlada predložila početkom listopada, počnu primjenjivati godinu dana kasnije, 1. siječnja 2021. godine.
Razlog je što su već tiskali kalendare, rokovnike i slične materijale za 2020. godinu sa starim datumima, koji su još uvijek na snazi. Zato u njihovim proizvodima za sljedeću godinu nisu označeni novi blagdani, a stari – koji će biti ukinuti – jesu. No, iz odgovora koji je Telegram dobio iz Ministarstva uprave može se iščitati da Vlada njihov zahtjev za odgodom neće prihvatiti.
O kalendaru ni riječi
Upit koji smo poslali Ministarstvu bio je dosta precizan: pitali smo hoće li uvažiti primjedbe Inicijative proizvođača kalendara (kako se predstavljaju spomenute tvrtke) i odgoditi primjenu novog kalendara blagdana, odnosno zakona do početka 2021. godine. Spomenuli smo pritom što točno muči tvrtke koje se bave ovom djelatnošću, kao i njihovu tvrdnju da su na svoju situaciju upozorili Ministarstvo dopisom još 1. srpnja 2019. godine.
U odgovoru Ministarstva nije ni spomenuta riječ „kalendar”. Prepričali su nam već poznate informacije o tome kakve su promjene predložene te da javno savjetovanje o prijedlogu zakona traje do 26. listopada. „Nacrtom prijedloga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona u prijelaznim i završnim odredbama propisano je da će isti Zakon stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine”, dodali su na kraju. O mogućoj odgodi ili primjedbama tvrtki nema ni riječi.
Plenković o gospodarskim učincima
Treba pritom podsjetiti da iz tih tvrtki tvrde da su se u srpnju, prije tiskanja kalendara za 2020. godinu, obratili dopisom Ministarstvu uprave. U tom trenutku već se u javnosti spekuliralo o mogućoj promjeni blagdana, ali govorilo se samo o preseljenju Dana državnosti iz lipnja u svibanj. Iz Ministarstva su im, barem tako tvrde, tada zahvalili na dopisu i poručili da će se, ako se bude mijenjao zakon, „nastojati voditi računa i o onome što je predmet Vašeg dopisa”.
Proizvođači kalendara strahuju da će, ako promjene stupe na snagu već sljedeće godine, pretrpjeti gubitke. Boje se da će im kupci otkazati ranije narudžbe za kalendare i slične materijale te da neće niti naručivati njihove proizvode koji će imati netočno označene blagdane.
O gospodarskim učincima izmjene zakona govorio je premijer Andrej Plenković kada je 10. listopada na sjednici Vlade predstavio prijedlog. Evidentno je da pritom na umu nije imao nekolicinu tvrtki koje se bave proizvodnjom kalendara. Spomenuo je samo da će broj neradnih dana ostati isti kao dosad (13) jer je to „jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo i rast BDP-a”.
‘Nemjerljiva financijska šteta’
Tvrtke svoje primjedbe na izmjene zakona sada šalju službenim putem, preko portala e-savjetovanje. Javilo ih se nekoliko, među njima i jedna tiskara. U njihovom komentaru se navodi da se „nikada do sada nismo susreli s ovako velikim problemom”. Cjelokupne količine kalendara za 2020. godinu su otisnute, pojašnjavaju, jer je proizvodnja krenula već u lipnju, te upozoravaju na „nemjerljivu financijsku štetu” njihovim kupcima, a posredno i njima.
Iz druge tvrtke, pak, napominju da je do početka rujna proizvedena „kompletna godišnja naklada kalendara i rokovnika” za narednu godinu. U njihovom slučaju riječ je o, vele, 38 različitih vrsta kalendara i preko 80 vrsta rokovnika.