Vodeći bijeli haker u Hrvatskoj analizira cyber udar na Putina: 'Ovo se događa prvi put u povijesti'
S Leonom Juranićem razgovarali smo o "IT Vojsci" od 300.000 hakera koja već danima napada Rusiju
Oko 300 tisuća ljudi odazvalo se na poziv ukrajinskog ministra digitalne transformacije Mihaila Federova upućenog krajem veljače i pridružilo “IT Vojsci”, koja izvodi hakerske napade na digitalnu infrastrukturu Rusije.
Radi se o hakerima – volonterima, koji su svoja znanja stavili na raspolaganje ukrajinskoj vladi. Njihovo djelovanje mogli smo vidjeti proteklih tjedana kada je hakiran cijeli niz ruskih stranica – od državnih institucija, parlamenta do medija.
“Ovakvo nešto se događa prvi put u povijesti”
Leon Juranić, jedan od najpoznatijih hrvatskih “bijelih hakera” i suosnivač DefenseCodea, koji je nedavno kupila izraelska tvrtka za cyber sigurnost kaže da ovakva situacija, da je toliki broj hakera sudjeluje u napadima, nije još do sada viđena. Da se tako nešto događa prvi put u povijesti. Upitali smo ga kako takvi napadi uopće funkcioniraju, jesu li organizirani u neke grupe ili djeluju samostalno?
“Moja pretpostavka je da rade samostalno ali i u grupama. Hakeri u grupama će naravno biti učinkovitiji jer često se hakeri specijaliziraju za neka područja, pa će tako svatko raditi ono u čemu je najbolji, no ne treba podcijeniti ni iznimno talentirane pojedince. Često kažem da se hakiranje može usporediti s umjetnošću, imate nevjerojatno talentiranih pojedinaca koji ‘vrijede’ nekada za pedesetak prosječnih hakera”, kaže Juranić.
Ako je jedan haker “srušio internet” u Sjevernoj Koreji, što može 300 tisuća
Podsjeća i na nedavni slučaj kada je jedan haker samostalno “srušio internet” u Sjevernoj Koreji i pravio im probleme tjedan dana u znak odmazde jer su ga probali hakirati.
“Zamislite onda što može 300 tisuća hakera. Uobičajene mete napada su mediji, portali, TV kuće, vladine web stranice, u svrhu širenja anti-ruskih informacija u propagandom zatočenoj Rusiji, pa zatim razna ministarstva i agencije u svrhu krađe osjetljivih dokumenata i podataka. S druge strane mete bi mogle biti također i kritična nacionalna cyber infrastruktura”, kaže Juranić.
I Rusi imaju jake kapacitete za cyber ratovanje
S druge strane, ni Rusi, naravno, ne miruju, pa je tako prema podacima broj hakerskih napada iz Rusije prema ukrajinskim ciljevima, u prva tri dana invazije porastao za oko 200 posto.
“Rusi su poznati po svojim cyber kapacitetima za cyber ratovanje, tako da ih ne bi podcijenio. Cyber špijunaža se dešava od kraja devedesetih, te svaka iole veća svjetska velesila ima na stotine i tisuće uvježbanih hakera. Eksplozijom interneta u ovom stoljeću, cyber špijunaža postala je još samo raširenija. Isti ti kapaciteti koji se koriste za cyber špijunažu mogu se iskoristiti i za cyber ratovanje”, pojašnjava Juranić.
Hrvatska kaska desetak godina za razvijenim državama
Hrvatska, naravno, ni u pogledu zaštite od ovakvih napada ne stoji baš najbolje.
“Siromašni smo pa samim time kaskamo bar desetak godina za razvijenijim državama u području cyber sigurnosti. Financijski sustavi još su donekle zaštićeni jer su oni dužni provoditi ispitivanja sigurnosti svoje računalne infrastrukture. No generalno mi smo nula naspram kapaciteta cyber ratovanja i špijunaže jedne Amerike ili Rusije”, zaključuje Juranić.