Najutjecajniji ekonomisti u zemlji za Telegram analiziraju kakav će utjecaj Brexit imati na nas i Europsku uniju

U tekst smo, u dogovoru s autorom, ubacili i dijelove Facebook objave ekonomista Velimira Šonje.

‘NItko ne zna što slijedi’

TELEGRAM: Kako će se ova odluka Velike Britanije odraziti na gospodarstvo eurozone?

Goranko Fižulić: Loše. Ne samo na gospodarstvo, ovo može biti efekt Lehman Brothers zbog toga što nitko ne zna što će se događati. Tržišta novca, investitori i ulagači uvijek žele imati neku sigurnost i predvidljivost.

MIlan Račić: Kratkoročno se to ne može odraziti pozitivno. To su velike promjene i u trenutku kad stupe na snagu, uvijek dolazi do negativne reakcije. Međutim, dugoročno, efekti ove odluke ne moraju nužno biti negativni na gospodarstvo eurozone, ni za politiku EU.

Tomislav Ćorić: Kratkoročni efekti će sigurno biti negativni. Oni će se ogledati, a već se i ogledaju, u padu burzovnih indeksa i činjenici da je europski projekt integracije izlaskom Velike Britanije doživio svojevrsni neuspjeh.

Međutim, dugoročno EU i eurozona nisu mogle funkcionirati u varijanti u kojoj su neke zemlje uvijek jednim dijelom izvan te priče. EU dugoročno apsolutno mora težiti homogenizaciji u različitim područjima. U tom kontekstu ideja da Velika Britanija izađe iz EU zapravo neće ostaviti dugotrajne posljedice po eurozonu. Naprotiv, eurozona treba težiti ujednačavanju i u tom kontekstu treba težiti ulasku u eurozonu. Velika Britanija tu je uvijek bila nekako svoja, što nikako nije doprinosilo kredibilitetu cijelog integracijskog procesa.

Velimir Šonje: Dogodio se crni labud – metafora za nešto što se događa prvi put. Stoga je jedino izvjesna neizvjesnost. U pesimističnom scenariju, funta divlje fluktuira. Jasno da sada ide prvo undershooting, pa korekcija, ali poanta je da bi ovo mogao biti početak razdoblja povećanih kolebanja, tj. rizika. Dakle, ne može se isključiti slabljenje aktualnog impulsa rasta, moguće i recesija s reperkusijama po gospodarstva kontinentalne Europe.

Populizam posvuda jača, uspijevaju neki od neizbježnih predstojećih referenduma (Nizozemska, Finska, Francuska…), EU opstaje, ali bitno oslabljena i Kontintent se vraća na razinu institucionalne povezanosti iz 80-ih, prije Maastrichta. Poneka država koja izađe vraća svoju valutu, kreću valutni ratovi deprecijacijama koji dugoročno nose samo štete. EU u sljedećih 10 godina uglavnom ekonomski stagnira i počinje zaostajati za ostatkom svijeta. U ovom je scenariju važno uočiti da prelijevanje “exit efekta” na druge zemlje počiva na bitno drukčijim političkim temeljima od Brexita.

U onom optimističnom scenariju Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje članica EEA (engl. European Economic Area), kao i Island i Norveška koje nisu članice EU. Za većinu to uglavnom znači da se cijena roaminga ne mijenja. Nakon početnih turbulencija, u ovom se scenariju stvari brzo stabiliziraju. Ujedinjeno Kraljevstvo se zatvara prema imigraciji, uvodi strože zakone i kontrole, ali ostaje djelomično otvorena za priljev radnika iz EU, možda nakon prve reakcije zatvaranja. Vrijeme liječi sve.

Bruxelles u ovom scenariju shvaća poruku. Odustaje od birokratskih gluposti (one su samo korištene kao “argument” onih koji su bili za izlazak, nipošto ih ne treba promatrati kao glavni razlog ishoda glasanja) i fokusira se na bitno – konsolidaciju postojeće razine EU integracije. Vjerojatan scenarij je negdje između optimista i pesimista.

Utjecaj Brexita na Hrvatsku

TELEGRAM: Hoće li Brexit imati utjecaja na hrvatsko gospodarstvo i u kojem smislu, npr. hoće li se Hrvatska zbog ovoga skuplje zaduživati?

Švaljek: Na naše gospodarstvo utječemo ponajviše mi sami. Razborita domaća ekonomska politika, poboljšanje poslovnog okruženja i politička stabilizacija mogu imati pozitivne učinke koji će više nego poništiti eventualno nepovoljno djelovanje izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Jednako tako, niti njihov ostanak u EU ne jamči nam oporavak i rast ako politička situacija bude i dalje nestabilna, a ekonomska politika nerazborita i nesklona poduzetnicima i povećanju konkurentnosti.

Utjecaj izlaska UK iz Europske unije na nas će djelovati samo posredno. Drugim riječima, za nas će biti najvažnije kako će taj izlazak djelovati na članice EU-a koje su naša najveća izvozna tržišta. Budući da je teško sada predvidjeti modalitet izlaska, kao i jačinu povezanosti Ujedinjenog Kraljevstva s Unijom nakon izlaska, o tom je utjecaju vrlo nezahvalno govoriti. Za pretpostaviti je da će UK i dalje ostati usko gospodarski povezana s Unijom što će ublažiti nepovoljne učinke izlaska.

Fižulić: Imat će neminovno utjecaja na hrvatsko gospodarstvo. Vratimo se na 2008. godinu kada je svijet potonuo u recesiju, najprije SAD, pa onda i Europa. Ako Europa potone u recesiju i bude imala manji rast od ovog slabašnog koji sad ima, to će imati efekta na Hrvatsku. Gospodarski rast, koji imamo proteklih pet kvartala, bazira se isključivo na porastu izvoza i efektima uključivanja Hrvatske u Europsku uniju. Naravno da ćemo to izgubiti.

Ako Europa tone u recesiju, ako imate manje novih radnih mjesta, to će imati efekta i na turizam. Naši turisti većinom dolaze iz Europe. Možda moj scenarij sada izgleda precrn, ali mi upravo svjedočimo nečemu što se nikada prije nije dogodilo.

Ne znamo što nas čeka. Sad u Europi vidimo veliko zadovoljstvo krajnje desnice koja traži izlaske iz EU. U Nizozemskoj, Francuskoj…

Kad pogledamo i strukturu glasača koji su glasali za izlazak Velike Britanije iz EU, vidjet ćemo da su to uglavnom neobrazovani i stariji. Oni koji se boje za svoja socijalna prava, za svoj standard i radna mjesta i to možemo sve povezati s izbjegličkim valom koji je zahvatio Europu. Očekuje li Veliku Britaniju kriza zbog ove odluke? Već noćas funta je pala na razinu od prije 30 godina.

Račić: Sigurno hoće, nama je ekonomija rasla zadnje dvije godine, i to ne zbog pametnih odluka onih koji su vodili državu, nego zbog ulaska u EU. Kako je njihova ekonomija rasla, tako je i naša. Kad njihova zastane, isto će biti i s našom.

Što se tiče zaduživanja, mislim da će ova nestabilnost utjecati na skuplje zaduživanje. Nestabilnost podiže rizik, a rizik podiže cijenu kapitala. Moramo gledati ovu situaciju kratkoročno i dugoročno. Dugoročno ovo ne mora biti katastrofalno, ovisi o kvaliteti našeg vodstva. Pod ovo ‘našeg’ mislim na vodstvo u Europskoj uniji. Ako vođe u EU počnu paničariti ili ignorirati poruku ove odluke, onda će nam biti loše. Europska unija nakon ove situacije s Velikom Britanijom nije gotova. Ona nije počela s nekim programom izgradnje novog identiteta, nego s idejom slobodne trgovine. Ne megaregulative.

Ćorić: Ne u većoj mjeri, po mom mišljenju. Potres koji će nastati u ovom trenutku odrazit će se na stanje na burzama. Obzirom na ultraekspanzivnu monetarnu politiku eurozone, neće doći do većeg povećanja kamatnih stopa. Mislim da će sve negativne posljedice u ovom kontekstu iznijeti Velika Britanija koja je izašla iz cijele priče.

Hrvatska kao periferna članica ne bi trebala osjećati negativne posljedice ovoga svega. Naša trgovinska razmjena s njima nije velika, tako da ne treba očekivati neke posljedice po Hrvatsku.

Šonje: Bez dubljih analiza, teško je procijeniti što sve to znači za Hrvatsku. Ovako, na prvu, možemo govoriti o tri kanala utjecaja: kanal trgovine i tokova kapitala. Izravne veze nisu odveć jake. Trgovački kanal će djelovati u onoj mjeri u kojoj se valovi tečajne i trgovačke neizvjesnosti iz Londona prenesu do nas putem naših velikih vanjskotrgovačkih partnera, Italije i Njemačke. To će potrajati neko vrijeme, stvari nas pogađaju s cca 9 mjeseci zakašnjenja (sjetimo se 2008.). Financijski kanal će djelovati trenutno, kroz smanjenje apetita za rizikom na svjetskom financijskom tržištu.

Drugo je kanal političkog ambijenta. S obzirom na to da se kod nas toliko malo zna o tome što se i zašto događa u svijetu, za očekivati je da će doći do slabljenja glasova razuma i jačanja demagogije. No, taj trend je dugo prisutan, samo će se malo ubrzati.

I naposljetku, geopolitički kanal. Nisam stručnjak za to. Meni je to potpuno nepredvidljivo, pa sam u tom pogledu emotivan. Jednostavno, mirnije spavam ako sjedim na tronošcu čija treća noga stoji u Londonu, a ne u Moskvi.

Što će biti s britanskim gospodarstvom?

TELEGRAM: Očekuje li Veliku Britaniju kriza zbog ove odluke, već je noćas pala funta na razinu od prije 30 godina?

Švaljek: Početni učinak na gospodarstvo Velike Britanije bit će negativan, prije svega zbog panične reakcije na tržištima, dok će trajni učinci ovisiti o stupnju buduće povezanosti s Unijom. On će najvjerojatnije i dalje biti vrlo visok iz pragmatičnih razloga, odnosno zbog međuovisnosti tržišta Unije i tržišta Velike Britanije, pa će tim manji biti nepovoljni efekti.

Fižulić: To sada nitko ne može reći. Jučer su sva tržišta dionica završavala na maksimumima, ili blizu maksimuma. Danas je to sve skupa palo, neke banke su izgubile četvrtinu vrijednosti. Funta je pala na najniži nivo u proteklih 31 godinu. NItko nema prave i rpecizne odgovore. Ovaj proces razdruživanja može trajati godinama i nitko ne zna kakve će efekte imati ni po britansko, ni po europsko, ni po svjetsko gospodarstvo. Što ako Škoti sad organiziraju referendum za svoju neovisnost? Ulazimo u jedno razdoblje neizvjesnosti. U svakom slučaju, vratili smo se unatrag. Neke zemlje žele postati dio EU, mi smo to nedavno postali, a sada svjedočimo tome da nam se Europska unija razgrađuje pred očima.

Račić: Veliku Britaniju ne čeka dugoročna kriza. Pametni ljudi, ja mislim, danas kupuju funtu. Ne treba radit planove o investicijama i vođenju države u panici, jer je to emotivna reakcija. To će se sve smiriti, funta će porasti, bit će niža nego što je bila prije ali će se stabilizirati. To sve neće biti ništa loše kao što sada možda izgleda. Na kraju može imati i pozitivne posljedice, na primjer Britanski proizvodi postat će konkurentiji.

Ćorić: Ne bih kalkulirao u tom smislu. Prije svega, smatram da izlazak Velike Britanije nužno dovodi do promjena odnosa između nje i drugih zemalja. To Velikoj Britaniji ne može donijeti puno dobrog u ekonomskom smislu, eurozona je njen prvi susjed i veliki trgovački partner. Britansko gospodarstvo dugoročno od ovog izlaska neće profitirati.

Šonje: Pogrešna je ideja da su ekonomska kriza i mjere štednje uzrok odluke Engleza (da, Engleza, jer ovo nije odluka U.K., s obzirom na radikalno oprečne stavove Sj. Iraca i Škota).

U.K. je u ovom stoljeću bilo ekonomski uspješnije čak i od prosjeka EU, a od krize se solidno oporavilo. Danas ima više zaposlenih nego ikada. I ne samo to: brojke pokazuju da je politika štednje mit, jer su državni izdaci U.K. iznosili 42,9% BDP-a 2006. i 43,2% BDP-a 2015. Izdaci za socijalne transfere u uskoro bivšem «Ujedinjenom» Kraljevstvu povećani su s 12% 2006. na 14% 2015.

Uzmemo li u obzir demografiju i imigraciju (zadnji podaci prije referenduma govorili su o historijskom maksimumu priljeva imigranata od oko 340 tisuća u prošloj godini), zapaljive priče o tome da Englezi seniori imaju jednako pravo na pregled kod liječnika kao poljski i arapski imigranti vjerojatno su odnijele prevagu. Dakle, u razmatranjima fenomena Brexita ne može se zaobići podatak da U.K. danas ima oko 6 milijuna ili oko 10% stanovnika više nego početkom stoljeća, i da su to dobrim dijelom doseljenici. U tom svjetlu, referendum se može promatrati i kao vrhunac kompeticije za benefite socijalne države.