Nekad je nužno odabrati stranu

Vodič kroz Istanbulsku: Što je zapravo Konvencija za zaštitu žena i kako je iznervirala hrvatske konzervativce

Napravili smo sukus dokumenta koji bi se idućeg tjedna trebao naći na Vladi

FOTO: Borko Vukosav/Telegram

Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sljedećeg bi se tjedna napokon trebala naći u saborskoj proceduri. Tako bi dokument oko kojeg su se posljednjih tjedana intenzivirali sukobi u društvu, mogao postati dio hrvatskog zakonodavstva. Naravno, ako ga većina saborskih zastupnika podrži. Priča o tzv. Istanbulskoj konvenciji u Hrvatskoj seže još u siječanj 2013., tada ju je Hrvatska potpisala.

Kao rijetko koji dokument, ova je Konvencija izazvala podjele, a problemi s njom postoje i unutar vladajućeg HDZ-a. Dok se premijer Andrej Plenković zalaže za njenu ratifikaciju, desnija frakcija stranke otvoreno pokazuje otpor, štoviše, neki prizivaju i unutarstranački referendum o tom pitanju. Cijelu problematiku možda je pomalo teško pratiti i do kraja razumijeti, pa smo pokušali pojednostaviti cijeli ovaj slučaj – suštinu same Konvencije, ali i previranja koja je izazvala na desnici.

Cilj Konvencije je zaštita od nasilja

Cilj Konvencije je, kao što i njeno ime kaže, zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji. Kroz cijeli dokument provlače se konkretne mjere kojima bi se ženama žrtvama nasilja i nasilja u obitelji pružila adekvatna pravna, materijalna i psihička zaštita. Bitno je što će država morati preuzeti obvezu godišnjeg financiranja adekvatnog broja skloništa za žene, što dosad nije bilo slučaj. Konvencija podrazumijeva i jaču ulogu organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija u provedbu.

Sve nadzire GREVIO

Da bi se odredbe Konvencije striktno provodile brine se GREVIO. Radi se o tijelu koje nadzire provođenje Konvencije u svakoj državi. Prema definiciji GREVIO čini “skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”. Može imati od 10 do 15 članova, a u sadašnjem sastavu koje je izabrano 2015. je 10 članica.

Mandat im traje 4 godine. Bitno je da su sve članice GREVIA neovisne u svom radu i ne predstavljaju zemlju koja ih je predložila. U sadašnjem sastavu GREVIA sjede i tri gospođe iz naših susjednih zemalja, Vesna Ratković iz Crne Gore, Simona Lanzoni iz Italije i Biljana Branković iz Srbije.

Koje novosti Konvencija donosi u hrvatsko zakonodavstvo?

Istanbulska konvencija podrazumijeva aktivnost države u nekoliko segmenata, tako će recimo biti potrebno napraviti javnu evidenciju o oblicima nasilja, te putem javnih kampanji i programa nastojati osnažiti prevenciju nasilja, ali i iskorijeniti rodne stereotipove. Nadalje, država je dužna osigurati terapiju žrtvama, ali i počiniteljima kako bi ih se odvratilo od ponovnog delikta.

Ovim se dokumentom po prvi put osigurava i financijska pomoć žrtvama. Bitan segment koji donosi Istanbulska konvencija je to što će država morati preuzeti obvezu godišnjeg financiranja adekvatnog broja skloništa za žene. Velika stvar za žrtve je i što Konvencija obvezuje državu da osigura pravnu pomoć kako bi žrtve mogle dobiti informacije o mogućnosti korištenja međunarodnih pritužbi, a osigurat će se i besplatne telefonske linije koje će biti neprestano dostupne.

Zašto svi petljaju tzv. rodnu ideologiju s ovom Konvencijom?

Često se u kontekstu Istanbulske konvencije govori o tzv. rodnoj ideologiji. Određeni društveni slojevi, Katolička crkva i desne udruge, a kako se pokazalo u zadnje doba i dio vladajućeg HDZ-a, smatraju kako Konvencija propagira takozvanu rodnu ideologiju.

No, to baš i nije tako. U tekstu Konvencije pojam rodne ideologije se uopće ne spominje, a samo se u jednom članku spominje pojam “rod” i to gdje se taj pojam definira. Tako piše kako rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.

Što točno smeta konzervativcima?

Otkad je premijer Plenković prošloga tjedna najavio kako će poslati Konvenciju u saborsku proceduru, oni koji se protive ratifikaciju dokumenta gotovo svakodnevno izlaze s kritikama. Crkva je ovoga tjedna podsjetila na četiri svoja dokumenta u kojima izražavaju zabrinutost zbog Konvencije i, kako kažu, neprihvatljivih definicija koje se u njoj pojavljuju. Smatraju da se Konvencijom na “prikriven način uvodi novo pomanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe.” Dan kasnije i sisački biskup Vlado Košić napao je Istanbulsku i Vladu prozvao zbog “sluganskog mentaliteta” ako usvoje ovaj dokument.

Žestoki protivnik inicijative je i stranka Hrast kojoj je na čelu Ladislav Ilčić. Oni su prvi najavili inicijativu za referendum o Istanbulskoj konvenciji. U četvrtak je inicijativa Istina o istanbulskoj koja okuplja desničarske udruge tipa Vigilare, GROZD i niz katoličkih udruga, najavila kako će tražiti od predsjednice da raspiše referendum kako bi se skratila procedura za raspisivanje referenduma. Cilj im je tako raspisati referendum prije nego Konvencija dođe do saborske procedure. Konzervativcima konkretno smeta što se u Konvenciji rod spominje odvojeno od spola – smatraju da to vodi u daljnje promjene koje nazivaju rodnom ideologijom.

Konvencija je uzrokovala razdor čak i u HDZ-u

Iako premijer i njemu bliski suradnici danima pokušavaju uvjeriti kako je situacija u HDZ-u skroz okej što se tiče Istanbulske konvencije, situacija i ne izgleda benigno. Nakon oštrog pisma u kojem je prozvao premijera, politički tajnik HDZ-a i saborski zastupnik Davor Ivo Stier u petak je poručio kako Istanbulsku konvenciju ne može podržati iz kršćansko-demokratskih pozicija. Osim Stiera, protiv Konvencije su istupili i zamjenik predsjednika stranke Milijan Brkić, saborski zastupnici Miro Kovač i Stevo Culej, te hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić.

Vlada bi idući tjedan odlučiti o ovom pitanju

Premijer je na prošlotjednoj sjednici Vlade, baš na Dan žena, najavio kako će Vlada kroz tjedan, dva u proceduru uputiti Istanbulsku konvenciju. Prema tim najavama, zakon kojim bi se Konvencija ratificirala bi se na sjednici Vlade trebao naći sljedećeg tjedna.

Još se ne zna hoće li uz Konvenciju biti određenih dodataka, naime mediji su pisali kako bi Hrvatska mogla ratificirati Istanbulsku po tzv. poljskom modelu. To podrazumijeva da bi uz konvenciju bila uvrštena i posebna izjava kojom se navodi da će Konvenciju primjenjivati “sukaldno vrijednostima i odredbama Ustava”.

Koliko je moguće Konvenciju izmijeniti?

Ministrica demografije Nada Murganić, čije ministarstvo je nadležno za Konvenciju, odmah nakon premijerove najave da će uputiti Konvenciju u proceduru, kazala je kako će uz “dokument biti predložene i ograde i posebne izjave kako bi se zaštitile vrednote za koje se Hrvatska svojim Ustavom opredijelila”. Međutim, Konvencija dopušta ograde uz striktno određene članke, njih ukupno pet. O kojim se točno radi možete pročitati ovdje. Drugi model bio bi spomenuti “poljski model”.

Epilog koji je sve neizvjesniiji

Iako je oporba cijelo vrijeme inzistirala na hitnoj ratifikaciji Istanbulske konvencije, a SDP je prošle godine u ožujku u proceduru uputio i svoj prijedlog teksta zakona o ratifikaciji, koji doduše nikada nije došao na dnevni red, stvari su se ovog tjedna preokrenule. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić najavio je u četvrtak kako neće podržati Konvenciju ako uz nju budu bilo kakve ograde.

Neizvjesno je i koliko će na kraju HDZ-ovih zastupnika podržati Konvenciju, Davor Ivo Stier danas je rekao kako bi trebalo glasati po savjesti, a kako je on iz “kršćansko-demokratskih pozicija ne može podržati”. Njegovim primjerom povest će se sigurno još dio HDZ-ovih zastupnika, ali u ovom trenutku ne može se precizno reći koliko. I Most je podijeljen po pitanju ratifikacije Konvencije, recimo njihov zastupnik Miro Bulj ju je danas napao i jasno poručio kako nema namjeru podržavati takav dokument. Za usvajanje zakona kojim bi se Konvencija usvojila potrebna je većina od 76 zastupnika.