Prvo nafta i plin, a sad i hrana kao oružje za ostvarenje osvajačkih ambicija ruskog svijeta. Ništa novo u povijesti ratovanja. Korištenjem hrane kao oružja služio se i Hitler kad je 876 dana blokirao i izgladnjivao Lenjingrad. Mada ne u istom obujmu, vojska Radovana Karadžića izgladnjivala je Sarajevo, Srebrenicu, Goražde, Bihać, Tuzlu…
Međutim, glad kao sredstvo u ostvarenju političkih ciljeva poznato je još iz doba SSSR-a za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina. Zbog umjetno izazvane gladi, tridesetih godina prošlog stoljeća, u Ukrajini je umrlo šest milijuna seljaka. Ta je katastrofa ostala zapamćena pod nazivom Gladomor.
Putin s glađu prijeti svijetu
Za razliku od spomenutih zločinaca, Putin ne prijeti jednom gradu ili državi. Prema UN-ovim dužnosnicima, zbog ruske blokade izvoza žitarica, svijet se suočava s porastom cijena hrane, dok će se neke zemlje susresti s nedostatkom hrane, pa čak i glađu.
Onemogućavanje izvoza žita iz Ukrajine najviše će pogoditi zemlje siromašnog dijela svijeta. Svjetski čelnici pozivaju ruskog predsjednika da barem dopusti isporuku žitarica iz Ukrajine kako bi se prehranilo desetke milijuna ljudi u zemljama koje se uvelike oslanjaju na uvezenu hranu – kao što su Šri Lanka, Burkina Faso, Jemen, Sudan, Libanon, Tanzanija, Uganda, Egipat, Tunis i Kamerun. Putin bi pristao, ali pod uvjetom ukidanja sankcija nametnutih Rusiji zbog napada na suverenu zemlju, što se, normalno, neće dogoditi.
Gdje je problem?
Gdje je problem? Ukrajina je preko svojih luka izvozila do 95 posto žitarica. Dvije luke na Azovskom moru, Mariupolj i Berdjansk, pod ruskom su okupacijom. Luka Herson na rijeci Dnjepar također je pod ruskom kontrolom. Luka Mikolajev u estuariju rijeke Privednji Bug teško je oštećena, a Rusi kontroliraju pristup Crnom moru. Blokirane su tri luke, takozvane Velike Odese, koje nadziru Ukrajinci, a plovni putevi su minirani.
Ostale su četiri ukrajinske luke na rijeci Dunav – Ust-Danjusk, Kilija, Izmajl i Reni. Međutim, one su zastarjele i ograničenog protoka te ne mogu podnijeti više od 300.000 tona žitarica mjesečno. Uz to nedostaje teglenica za povećanje izvoza. Izvoz žitarica i uljarica, željeznicom i cestovnim komunikacijama, zbog mnogih tehničkih ograničenja i nedostatka transportnih kapaciteta ni izdaleka ne može zadovoljiti transportne zahtjeve izvoznika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ove godine Ukrajina očekuje žetvu od oko 70 milijuna tona žitarica. S obzirom na to da su transportne zalihe žitarica sada oko 40 milijuna tona, a raspoloživi ukupni kapaciteti skladištenja od 60 do 65 milijuna tona, neće biti mjesta za do 50 milijuna tona žitarica. Pod uvjetom da luke ostanu blokirane, veliki broj proizvođača žitarica mogao bi bankrotirati, jer neće moći prodati svoje žito. To znači da za njih možda neće biti sljedeće sezone sjetve i da će sljedeća žetva biti puno manja od ovogodišnjeg uroda.
Putinovi sljedeći potezi odlučiti će hoće li velik dio svijeta u razvoju, ove i sljedeće godine, doživjeti masovnu pothranjenost, pa čak i glad.
Zapad šalje protubrodske rakete
Što može učiniti Zapad? Danska je obećala isporučiti protubrodske rakete RGM-84 Harpoon Block II. Uz postojeće protubrodske rakete Neptun, ukrajinske proizvodnje, obalni sustavi naoružani Harpunima definitivno će otjerati brodove Crnomorske flote na 120 kilometra od obale.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Harpun je vrlo moćno i sofisticirano oružje. Protivničkom brodu približava se brzinom od gotovo 900 kilometar na sat leteći nisko iznad mora. Do pred cilj vodi je kombinacija inicijalnog i GPS navigacijskog sustava, a za završni dio putanje koristi aktivno radarsko navođenje pomoću radara ugrađenog u samu raketu.
Uz Harpune u igri je i Naval Strike Missile (NSM), protubrodska raketa proizvedena u Norveškoj. Može se lansirati s ukrajinske obale i ima domet od 250 km. Najsuvremeniji dizajn i upotreba kompozitnih materijala povećavaju “stealth” sposobnosti, to jest smanjuju radarski odraz. Time se smanjuje efikasnost proturaketne obrane brodskih sustava. NSM je raketa dizajnirana za gađanje brodova na otvorenom moru i u obalnim vodama. To znači da može gađati i brodove u zaštićenoj luci. Za razliku od Harpuna norveški krstareći projektil može napadati i kopnene ciljeve.
Morski valovi rade smetnje radarima
Dok Harpun za pogon koristi čvrsto raketno gorivo, NSM, nakon upotrebe startnog raketnog motora, prema cilju krstari pomoću turbomlaznog motora. Bojeva glava mase 125 kilograma koristi programirani, inteligentni, višenamjenski upaljač, koji optimizira učinak protiv visoko otpornih ciljeva, jer se aktivira na programiranoj dubini penetracije. Vrh bojeve glave napravljen je od titanija, lakog ali čvrstog metala.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Obje rakete, Harpun i NSM, mogu letjeti na svega pet metara iznad morske površine. U idealnim uvjetima brodski PZO radar može ih otkriti na daljinama između 25 do maksimalno 50 kilometara od cilja. U završnom dijelu putanje, rakete nepravilno manevriraju kako bi zbunile neprijateljske protuzračne sustave.
No, to nije kraj problema za Ruse. Potapanje raketne krstarice Moskva izvršeno je na nemirnom moru. Visoki morski valovi stvaraju neželjene odraze elektromagnetskih valova brodskih PZO radara. Za razliku od kopnenih odraza, koji su stalni, odrazi morskih valova uzrokuju nepravilne i promjenjive smetnje koje ruska radarska tehnologija nije u stanju eliminirati. Taj nedostatak znatno ograničava mogućnost obrane od nadolazećih protubrodskih projektila.
Mogli bi doći do globalnog Gladomora
Obuka za upotrebu raketa Harpun i NSM traje do 14 dana. Njihova implementacija otjerat će Ruske površinske brodove daleko od obale. No, to i ne znači da će doći do deblokade ukrajinskih luka za izvoz žitarica. Crnomorska flota raspolaže sa sedam dizel električnih podmornica klase Kilo. Dubina između 20 i 100 metara čini sjeverozapadni dio Crnog mora neprikladnim za upotrebu podmornica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Međutim, uz torpeda, poboljšane verzije podmornice Kilo klase mogu lansirati i krstareće projektile 3M-54 Kalibr/Club, koji gađaju ciljeve na kopnu, kao i brodove. Dakle podmornice mogu djelovati s udaljenosti. Sljedeća prepreka otvaranju plovnih puteva je ruska kontrola Zmijskog otoka. S otoka, udaljenog oko 35 kilometara od obale, može se nadzirati cjelokupni pomorski promet ukrajinskim teritorijalnim vodama prema Rumunjskoj. I konačno, Rusi bez problema s taktičkim balističkim projektilima 9K720 Iskander, mogu gađati svaki brod na utovaru u samoj luci.
Dakle, samo isporuka najsuvremenijih protubrodskih raketa neće riješiti blokadu ukrajinskih luka. Dok se ukrajinske morske luke ne deblokiraju, svjetska prehrambena kriza mogla bi se pogoršati. Svjetski program za hranu predviđa da će stanovnici u 81 zemlji, do kraja godine, pretrpjeti akutnu glad što je povećanje od 17 posto zbog blokade ukrajinskog izvoza.
Bez šireg angažmana međunarodne zajednice, uključujući i ratnih mornarica NATO članica, Putinova taktika globalnog izgladnjivanja će biti na djelu. Još jedan Gladomor, ali globalni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vojni analitičar: Ne intervenira li NATO u rusku blokadu ukrajinskih luka doći će do globalne gladi
Bez šireg angažmana međunarodne zajednice Putinova taktika globalnog izgladnjivanja će biti na djelu. Još jedan Gladomor, ali globalni
Ove godine Ukrajina očekuje žetvu od oko 70 milijuna tona žitarica. S obzirom na to da su transportne zalihe žitarica sada oko 40 milijuna tona, a raspoloživi ukupni kapaciteti skladištenja od 60 do 65 milijuna tona, neće biti mjesta za do 50 milijuna tona žitarica. Pod uvjetom da luke ostanu blokirane, veliki broj proizvođača žitarica moglo bi bankrotirati, jer neće moći prodati svoje žito. To znači da za njih možda neće biti sljedeće sezone sjetve i da će sljedeća žetva biti puno manja od ovogodišnjeg uroda
Prvo nafta i plin, a sad i hrana kao oružje za ostvarenje osvajačkih ambicija ruskog svijeta. Ništa novo u povijesti ratovanja. Korištenjem hrane kao oružja služio se i Hitler kad je 876 dana blokirao i izgladnjivao Lenjingrad. Mada ne u istom obujmu, vojska Radovana Karadžića izgladnjivala je Sarajevo, Srebrenicu, Goražde, Bihać, Tuzlu…
Međutim, glad kao sredstvo u ostvarenju političkih ciljeva poznato je još iz doba SSSR-a za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina. Zbog umjetno izazvane gladi, tridesetih godina prošlog stoljeća, u Ukrajini je umrlo šest milijuna seljaka. Ta je katastrofa ostala zapamćena pod nazivom Gladomor.
Putin s glađu prijeti svijetu
Za razliku od spomenutih zločinaca, Putin ne prijeti jednom gradu ili državi. Prema UN-ovim dužnosnicima, zbog ruske blokade izvoza žitarica, svijet se suočava s porastom cijena hrane, dok će se neke zemlje susresti s nedostatkom hrane, pa čak i glađu.
Onemogućavanje izvoza žita iz Ukrajine najviše će pogoditi zemlje siromašnog dijela svijeta. Svjetski čelnici pozivaju ruskog predsjednika da barem dopusti isporuku žitarica iz Ukrajine kako bi se prehranilo desetke milijuna ljudi u zemljama koje se uvelike oslanjaju na uvezenu hranu – kao što su Šri Lanka, Burkina Faso, Jemen, Sudan, Libanon, Tanzanija, Uganda, Egipat, Tunis i Kamerun. Putin bi pristao, ali pod uvjetom ukidanja sankcija nametnutih Rusiji zbog napada na suverenu zemlju, što se, normalno, neće dogoditi.
Gdje je problem?
Gdje je problem? Ukrajina je preko svojih luka izvozila do 95 posto žitarica. Dvije luke na Azovskom moru, Mariupolj i Berdjansk, pod ruskom su okupacijom. Luka Herson na rijeci Dnjepar također je pod ruskom kontrolom. Luka Mikolajev u estuariju rijeke Privednji Bug teško je oštećena, a Rusi kontroliraju pristup Crnom moru. Blokirane su tri luke, takozvane Velike Odese, koje nadziru Ukrajinci, a plovni putevi su minirani.
Ostale su četiri ukrajinske luke na rijeci Dunav – Ust-Danjusk, Kilija, Izmajl i Reni. Međutim, one su zastarjele i ograničenog protoka te ne mogu podnijeti više od 300.000 tona žitarica mjesečno. Uz to nedostaje teglenica za povećanje izvoza. Izvoz žitarica i uljarica, željeznicom i cestovnim komunikacijama, zbog mnogih tehničkih ograničenja i nedostatka transportnih kapaciteta ni izdaleka ne može zadovoljiti transportne zahtjeve izvoznika.
Ove godine Ukrajina očekuje žetvu od oko 70 milijuna tona žitarica. S obzirom na to da su transportne zalihe žitarica sada oko 40 milijuna tona, a raspoloživi ukupni kapaciteti skladištenja od 60 do 65 milijuna tona, neće biti mjesta za do 50 milijuna tona žitarica. Pod uvjetom da luke ostanu blokirane, veliki broj proizvođača žitarica mogao bi bankrotirati, jer neće moći prodati svoje žito. To znači da za njih možda neće biti sljedeće sezone sjetve i da će sljedeća žetva biti puno manja od ovogodišnjeg uroda.
Putinovi sljedeći potezi odlučiti će hoće li velik dio svijeta u razvoju, ove i sljedeće godine, doživjeti masovnu pothranjenost, pa čak i glad.
Zapad šalje protubrodske rakete
Što može učiniti Zapad? Danska je obećala isporučiti protubrodske rakete RGM-84 Harpoon Block II. Uz postojeće protubrodske rakete Neptun, ukrajinske proizvodnje, obalni sustavi naoružani Harpunima definitivno će otjerati brodove Crnomorske flote na 120 kilometra od obale.
Harpun je vrlo moćno i sofisticirano oružje. Protivničkom brodu približava se brzinom od gotovo 900 kilometar na sat leteći nisko iznad mora. Do pred cilj vodi je kombinacija inicijalnog i GPS navigacijskog sustava, a za završni dio putanje koristi aktivno radarsko navođenje pomoću radara ugrađenog u samu raketu.
Uz Harpune u igri je i Naval Strike Missile (NSM), protubrodska raketa proizvedena u Norveškoj. Može se lansirati s ukrajinske obale i ima domet od 250 km. Najsuvremeniji dizajn i upotreba kompozitnih materijala povećavaju “stealth” sposobnosti, to jest smanjuju radarski odraz. Time se smanjuje efikasnost proturaketne obrane brodskih sustava. NSM je raketa dizajnirana za gađanje brodova na otvorenom moru i u obalnim vodama. To znači da može gađati i brodove u zaštićenoj luci. Za razliku od Harpuna norveški krstareći projektil može napadati i kopnene ciljeve.
Morski valovi rade smetnje radarima
Dok Harpun za pogon koristi čvrsto raketno gorivo, NSM, nakon upotrebe startnog raketnog motora, prema cilju krstari pomoću turbomlaznog motora. Bojeva glava mase 125 kilograma koristi programirani, inteligentni, višenamjenski upaljač, koji optimizira učinak protiv visoko otpornih ciljeva, jer se aktivira na programiranoj dubini penetracije. Vrh bojeve glave napravljen je od titanija, lakog ali čvrstog metala.
Obje rakete, Harpun i NSM, mogu letjeti na svega pet metara iznad morske površine. U idealnim uvjetima brodski PZO radar može ih otkriti na daljinama između 25 do maksimalno 50 kilometara od cilja. U završnom dijelu putanje, rakete nepravilno manevriraju kako bi zbunile neprijateljske protuzračne sustave.
No, to nije kraj problema za Ruse. Potapanje raketne krstarice Moskva izvršeno je na nemirnom moru. Visoki morski valovi stvaraju neželjene odraze elektromagnetskih valova brodskih PZO radara. Za razliku od kopnenih odraza, koji su stalni, odrazi morskih valova uzrokuju nepravilne i promjenjive smetnje koje ruska radarska tehnologija nije u stanju eliminirati. Taj nedostatak znatno ograničava mogućnost obrane od nadolazećih protubrodskih projektila.
Mogli bi doći do globalnog Gladomora
Obuka za upotrebu raketa Harpun i NSM traje do 14 dana. Njihova implementacija otjerat će Ruske površinske brodove daleko od obale. No, to i ne znači da će doći do deblokade ukrajinskih luka za izvoz žitarica. Crnomorska flota raspolaže sa sedam dizel električnih podmornica klase Kilo. Dubina između 20 i 100 metara čini sjeverozapadni dio Crnog mora neprikladnim za upotrebu podmornica.
Međutim, uz torpeda, poboljšane verzije podmornice Kilo klase mogu lansirati i krstareće projektile 3M-54 Kalibr/Club, koji gađaju ciljeve na kopnu, kao i brodove. Dakle podmornice mogu djelovati s udaljenosti. Sljedeća prepreka otvaranju plovnih puteva je ruska kontrola Zmijskog otoka. S otoka, udaljenog oko 35 kilometara od obale, može se nadzirati cjelokupni pomorski promet ukrajinskim teritorijalnim vodama prema Rumunjskoj. I konačno, Rusi bez problema s taktičkim balističkim projektilima 9K720 Iskander, mogu gađati svaki brod na utovaru u samoj luci.
Dakle, samo isporuka najsuvremenijih protubrodskih raketa neće riješiti blokadu ukrajinskih luka. Dok se ukrajinske morske luke ne deblokiraju, svjetska prehrambena kriza mogla bi se pogoršati. Svjetski program za hranu predviđa da će stanovnici u 81 zemlji, do kraja godine, pretrpjeti akutnu glad što je povećanje od 17 posto zbog blokade ukrajinskog izvoza.
Bez šireg angažmana međunarodne zajednice, uključujući i ratnih mornarica NATO članica, Putinova taktika globalnog izgladnjivanja će biti na djelu. Još jedan Gladomor, ali globalni.