Srbija spašava Ukrajinu! Posljednja pošiljka od 3500 projektila Grad 2000, kalibra od 122 milimetra, za višecijevni bacač rakete BM-21 Grad otkrivena je u glavnom gradu Slovačke, Bratislavi. Isporučene rakete predstavljaju najnoviju varijantu ovog tipa streljiva.
Grad 2000 imaju domet 40 kilometara, dvostruko veći od starije verzije raketa Grad-S dometa 20,1 kilometar. Upravo je streljivo za višecijevne bacače raketa, bivšeg sovjetskog kalibra od 122 milimetra, najkritičnije u ukrajinskim zalihama. Prema izvorima iz Srbije, rakete su isporučene iz zaliha Vojske Srbije, a ne od proizvođača, tvornice Krušik iz Valjeva.
Raspoložive rezerve ne zadovoljavaju stvarne potrebe
Posrednik je bila tvrtka SOFAG, u vlasništvu kćerke Slobodana Tešića, notornog međunarodnog trgovca oružjem, čije se ime nalazi na američkoj crnoj listi. Certifikat krajnjeg korisnika nabavila je turska državna agencija za naoružanje.
Navodno, još je nekoliko turskih tvrtki sudjelovalo u procesu izmjene destinacije stvarnog krajnjeg korisnika, a to su Združene snage Ukrajine. Zbog toga ministar obrane Srbije, Miloš Vučević, čovjek od posebnog povjerenja predsjednika Aleksandra Vučića, odbacuje odgovornost po pitanju konačne destinacije pošiljke raketa iz Srbije.
Bez obzira na sav tehnološki napredak u naoružanju, cijevna i raketna artiljerija imaju dominantnu ulogu u dosadašnjem dijelu rata u Ukrajini. Raspoložive rezerve, a i proizvodni kapaciteti obje zaraćene strane, ne zadovoljavaju stvarne potrebe. Razlog je vrlo jednostavan.
Nisu računali da će trošiti ovoliko streljiva
Niti jedna strana u sukobu nije računala na dužinu trajanja ratnih operacija niti na ovakav intenzitet potrošnje artiljerijskog streljiva. Ukrajina je već odavno ugasila vlastitu proizvodnju. Svoje zalihe bazirala je na uvoz granata kalibra 122 i 152 milimetra. Ukrajinske prijeratne zalihe bile su jedva dovoljne za dva mjeseca rata. Već je u svibnju braniteljima ponestalo je topničkog streljiva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zbog toga su Sjedinjene države i Velika Britanija organizirale žurnu nabavu streljiva sovjetskog kalibra iz bivših članica Varšavskog pakta, a i diljem svijeta, gdje se god mogao naći sovjetski kalibar za prodaju. U proljeće 2022. godine bugarske zalihe činile su 30 posto cjelokupne vojne pomoći Ukrajine. I tad je bugarsko streljivo išlo preko Slovačke.
Naime, 44 posto Bugara tada je vjerovalo da je NATO glavni krivac za rat u Ukrajini. Tek u studenom 2022. bugarski parlament službeno odobrava slanje vojne pomoći Ukrajini.
Potrošnja nadmašuje proizvodne kapacitete
Još je veće iznenađenje bila činjenica da zapadne zemlje nemaju dovoljno uskladištenih rezervi za haubice kalibra od 105 i 155 milimetara. Također, prijeratni proizvodni kapaciteti zapadnih zemalja ne zadovoljavaju potrebe današnjeg načina vođenja rata u Ukrajini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sjedinjene Države proizvodile su mjesečno svega 15.000 komada granata kalibra od 155 milimetara, otprilike 180.000 komada na godinu. Prosječna ukrajinska potrošnja granata kalibra od 155 milimetara iznosi 6000 komada na dan. Na godišnjoj razini to je preko dva milijuna i dvije stotine tisuća projektila.
Pošto su računali na zauzimanje Kijeva za tri dana, Vojska Ruske federacije nije vidjela potrebu posebnog gomilanja zaliha streljiva izvan uobičajenih rezervi. Procjene su bile da ruska strana
raspolaže s preko deset milijuna granata kalibra od 122 i 152 milimetra. Međutim, pokazalo se da je ogroman dio nepravilno uskladištenih ubojnih sredstava, neupotrebljiv.
Niz zemalja povećava domaću proizvodnju streljiva
Uz to, prema ruskim izvorima, Vojska Ruske Federacije nije obnovila ni zalihe streljiva utrošenog u Drugom čečenskom ratu. Neplanirana dužina trajanja ratnih operacija, kao i intenzivna potrošnja, od prosječnih 20.000 granata na dan, iscrpili su i ruske zalihe. Interventni uvoz granata vrši se iz Sjeverne Koreje i Irana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ukrajina i njeni saveznici poduzeli su sve moguće mjere za osiguranje kontinuiteta opremanja municijom Združenih snaga Ukrajine. Za potrebe oružja NATO kalibra, zapadne zemlje već provode programe povećanja proizvodnje. Sjedinjene države do 2024. godine povećat će proizvodnju za 500 posto.
Britanci također povećavaju domaću proizvodnju. Francuska je ugovorila proizvodnju granata i u Australiji. U opskrbljivanje Ukrajine uključeni su i proizvodni kapaciteti Južne Koreje. Njemačka počinje proizvodnju streljiva kalibra od 35 milimetara, kojeg Švicarci ne žele prodavati Ukrajini da ne bi narušili svoj neutralna status.
Ukrajina pokrenula proizvodnju sa stranim partnerima
Za potrebe opremanja Kijeva streljivom sovjetskog kalibra, osim kupovine, Ukrajina je pokrenula proizvodnju zajedno sa stranim partnerima. Državni koncern Ukroboronprom i Međuvladina agencija za obrambenu suradnju pod kontrolom ministarstva obrane Češke Republike potpisale su sporazum o zajedničkom obrambenom klasteru u sferi proizvodnje naoružanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Namjenska industrija Republike Češke izuzetno je značajna i proizvodi gotovo sve vrste naoružanja i streljiva. Najveća kompanija za proizvodnju streljiva je STV GROUP, a proizvodi sve vrste municije bivšeg sovjetskog i zapadnog kalibra.
Za potrebe opskrbljivanja Ukrajine, bugarska vlada obnavlja proizvodnju granata kalibra 122 milimetra u državnoj tvornici naoružanja Terem, u gradu Kostanec. U Bugarskoj već uvelike radi jedna od najveći privatnih tvornica naoružanja i streljiva u Europi, Arsenal AD. Zaposlenih 10.500 radnika govori o proizvodnim kapacitetima ove tvornice.
Srbija isključila mogućnost isporuke streljiva Rusiji
Zajedničke proizvodne napore za obranu Ukrajine koordiniraju, najvećim dijelom, Sjedinjene Države. U tom smislu treba gledati i povećanje doprinosa Srbije u borbi protiv ruske agresije na Ukrajinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Međutim, rakete Grad-2000 nisu prvo streljivo s potpisom proizvođača iz Srbije koje se pojavilo na Ukrajinskom ratištu. Još od 2014. godine ukrajinski ratnici koriste minobacačke mine protiv lokalnih „martićevaca“ iz samozvanih narodnih republika na istoku Ukrajine. Međutim, to su sve bili komercijalni ugovori.
Najnovija isporuka raketa Grad-2000, koje dolaze iz ratnih rezervi Vojske Srbije, izravna je pomoć države Srbije državi Ukrajini. Posrednici su samo formalno izbjegavanje izravne potpore. Zanimljiva je i činjenica da je Srbija isključila mogućnost isporuke streljiva Ruskoj Federaciji.
Rusi u više navrata uništavali ukrajinska skladišta
Rusija čini sve da umanji mogućnost dostave naoružanja Ukrajini, odnosno poveća opskrbu svoje vojske. U jesen 2014. godine, agenti ruske vojne obavještajne službe GRU digli su u zrak dva skladišta streljiva kod mjesta Zlin u Češkoj. U prvoj diverziji uništeno je 50, a u drugoj 100 tona streljiva kupljenog za potrebe ukrajinske vojske.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još uvijek je u sjećanju katastrofalan požar na letu MEM3032, ukrajinske prijevozničke kompanije Meridian Air Cargo. Transportni avion Antonov, An-12, koji je 17. srpnja 2022. godine prevozio ubojna sredstva iz Srbije za Jordan iznenada se zapalio u letu i eksplodirao iznad Grčke. Uzrok nikad nije razjašnjen.
Krajem istog mjeseca, pored bugarskog grada Konobata, u zrak je odletjelo uskladišteno streljivo u vlasništvu dilera naoružanja Emiliana Gebreva. Prema njegovim riječima iza diverzije stoje Rusi. Ruski napori za povećanje proizvodnje očito ne zadovoljavaju potrebe jer i dalje dovlače streljivo iz Sjeverne Koreje i Islamske Republike Iran.
Beograd ulazi u jednosmjernu ulicu prema NATO-u i EU
Zapad je s malom zadrškom inicirao povećanje proizvodnje streljiva NATO kalibra. Međutim, ne treba sumnjati u mogućnosti povećanja proizvodnih kapaciteta najrazvijenijih država svijeta.
Također, nikako ne treba zanemariti doprinos država bivšeg Varšavskog ugovora.
Države koje su nekad patile u bratskom zagrljaju Moskve sigurno će dati maksimalan doprinos u zaustavljanju ruske agresije. Nitko više ne hita u zagrljaj starijeg brata iz Moskve. Doduše, Srbija nikad nije bila pod ruskom čizmom.
Zbog toga, vojnu podršku koju Beograd pruža Kijevu treba razumjeti kao ulazak Beograda u jednosmjernu ulicu koja vodi prema NATO savezu i Europskoj uniji. Pametnom je i komarac muzika!
Vojni komentator: Kijev je dobio rakete iz arsenala Vojske Srbije. To je ogroman presedan koji gura Beograd prema EU i NATO savezu
Niti jedna strana u sukobu nije računala na ovakav intenzitet potrošnje artiljerijskog streljiva
Najnovija isporuka raketa Grad-2000, koje dolaze iz ratnih rezervi Vojske Srbije, izravna je pomoć Srbije Ukrajini. Posrednici su samo formalno izbjegavanje izravne potpore. Zanimljiva je i činjenica da je Srbija isključila mogućnost isporuke streljiva Ruskoj Federaciji
Srbija spašava Ukrajinu! Posljednja pošiljka od 3500 projektila Grad 2000, kalibra od 122 milimetra, za višecijevni bacač rakete BM-21 Grad otkrivena je u glavnom gradu Slovačke, Bratislavi. Isporučene rakete predstavljaju najnoviju varijantu ovog tipa streljiva.
Grad 2000 imaju domet 40 kilometara, dvostruko veći od starije verzije raketa Grad-S dometa 20,1 kilometar. Upravo je streljivo za višecijevne bacače raketa, bivšeg sovjetskog kalibra od 122 milimetra, najkritičnije u ukrajinskim zalihama. Prema izvorima iz Srbije, rakete su isporučene iz zaliha Vojske Srbije, a ne od proizvođača, tvornice Krušik iz Valjeva.
Raspoložive rezerve ne zadovoljavaju stvarne potrebe
Posrednik je bila tvrtka SOFAG, u vlasništvu kćerke Slobodana Tešića, notornog međunarodnog trgovca oružjem, čije se ime nalazi na američkoj crnoj listi. Certifikat krajnjeg korisnika nabavila je turska državna agencija za naoružanje.
Navodno, još je nekoliko turskih tvrtki sudjelovalo u procesu izmjene destinacije stvarnog krajnjeg korisnika, a to su Združene snage Ukrajine. Zbog toga ministar obrane Srbije, Miloš Vučević, čovjek od posebnog povjerenja predsjednika Aleksandra Vučića, odbacuje odgovornost po pitanju konačne destinacije pošiljke raketa iz Srbije.
Bez obzira na sav tehnološki napredak u naoružanju, cijevna i raketna artiljerija imaju dominantnu ulogu u dosadašnjem dijelu rata u Ukrajini. Raspoložive rezerve, a i proizvodni kapaciteti obje zaraćene strane, ne zadovoljavaju stvarne potrebe. Razlog je vrlo jednostavan.
Nisu računali da će trošiti ovoliko streljiva
Niti jedna strana u sukobu nije računala na dužinu trajanja ratnih operacija niti na ovakav intenzitet potrošnje artiljerijskog streljiva. Ukrajina je već odavno ugasila vlastitu proizvodnju. Svoje zalihe bazirala je na uvoz granata kalibra 122 i 152 milimetra. Ukrajinske prijeratne zalihe bile su jedva dovoljne za dva mjeseca rata. Već je u svibnju braniteljima ponestalo je topničkog streljiva.
Zbog toga su Sjedinjene države i Velika Britanija organizirale žurnu nabavu streljiva sovjetskog kalibra iz bivših članica Varšavskog pakta, a i diljem svijeta, gdje se god mogao naći sovjetski kalibar za prodaju. U proljeće 2022. godine bugarske zalihe činile su 30 posto cjelokupne vojne pomoći Ukrajine. I tad je bugarsko streljivo išlo preko Slovačke.
Naime, 44 posto Bugara tada je vjerovalo da je NATO glavni krivac za rat u Ukrajini. Tek u studenom 2022. bugarski parlament službeno odobrava slanje vojne pomoći Ukrajini.
Potrošnja nadmašuje proizvodne kapacitete
Još je veće iznenađenje bila činjenica da zapadne zemlje nemaju dovoljno uskladištenih rezervi za haubice kalibra od 105 i 155 milimetara. Također, prijeratni proizvodni kapaciteti zapadnih zemalja ne zadovoljavaju potrebe današnjeg načina vođenja rata u Ukrajini.
Sjedinjene Države proizvodile su mjesečno svega 15.000 komada granata kalibra od 155 milimetara, otprilike 180.000 komada na godinu. Prosječna ukrajinska potrošnja granata kalibra od 155 milimetara iznosi 6000 komada na dan. Na godišnjoj razini to je preko dva milijuna i dvije stotine tisuća projektila.
Pošto su računali na zauzimanje Kijeva za tri dana, Vojska Ruske federacije nije vidjela potrebu posebnog gomilanja zaliha streljiva izvan uobičajenih rezervi. Procjene su bile da ruska strana
raspolaže s preko deset milijuna granata kalibra od 122 i 152 milimetra. Međutim, pokazalo se da je ogroman dio nepravilno uskladištenih ubojnih sredstava, neupotrebljiv.
Niz zemalja povećava domaću proizvodnju streljiva
Uz to, prema ruskim izvorima, Vojska Ruske Federacije nije obnovila ni zalihe streljiva utrošenog u Drugom čečenskom ratu. Neplanirana dužina trajanja ratnih operacija, kao i intenzivna potrošnja, od prosječnih 20.000 granata na dan, iscrpili su i ruske zalihe. Interventni uvoz granata vrši se iz Sjeverne Koreje i Irana.
Ukrajina i njeni saveznici poduzeli su sve moguće mjere za osiguranje kontinuiteta opremanja municijom Združenih snaga Ukrajine. Za potrebe oružja NATO kalibra, zapadne zemlje već provode programe povećanja proizvodnje. Sjedinjene države do 2024. godine povećat će proizvodnju za 500 posto.
Britanci također povećavaju domaću proizvodnju. Francuska je ugovorila proizvodnju granata i u Australiji. U opskrbljivanje Ukrajine uključeni su i proizvodni kapaciteti Južne Koreje. Njemačka počinje proizvodnju streljiva kalibra od 35 milimetara, kojeg Švicarci ne žele prodavati Ukrajini da ne bi narušili svoj neutralna status.
Ukrajina pokrenula proizvodnju sa stranim partnerima
Za potrebe opremanja Kijeva streljivom sovjetskog kalibra, osim kupovine, Ukrajina je pokrenula proizvodnju zajedno sa stranim partnerima. Državni koncern Ukroboronprom i Međuvladina agencija za obrambenu suradnju pod kontrolom ministarstva obrane Češke Republike potpisale su sporazum o zajedničkom obrambenom klasteru u sferi proizvodnje naoružanja.
Namjenska industrija Republike Češke izuzetno je značajna i proizvodi gotovo sve vrste naoružanja i streljiva. Najveća kompanija za proizvodnju streljiva je STV GROUP, a proizvodi sve vrste municije bivšeg sovjetskog i zapadnog kalibra.
Za potrebe opskrbljivanja Ukrajine, bugarska vlada obnavlja proizvodnju granata kalibra 122 milimetra u državnoj tvornici naoružanja Terem, u gradu Kostanec. U Bugarskoj već uvelike radi jedna od najveći privatnih tvornica naoružanja i streljiva u Europi, Arsenal AD. Zaposlenih 10.500 radnika govori o proizvodnim kapacitetima ove tvornice.
Srbija isključila mogućnost isporuke streljiva Rusiji
Zajedničke proizvodne napore za obranu Ukrajine koordiniraju, najvećim dijelom, Sjedinjene Države. U tom smislu treba gledati i povećanje doprinosa Srbije u borbi protiv ruske agresije na Ukrajinu.
Međutim, rakete Grad-2000 nisu prvo streljivo s potpisom proizvođača iz Srbije koje se pojavilo na Ukrajinskom ratištu. Još od 2014. godine ukrajinski ratnici koriste minobacačke mine protiv lokalnih „martićevaca“ iz samozvanih narodnih republika na istoku Ukrajine. Međutim, to su sve bili komercijalni ugovori.
Najnovija isporuka raketa Grad-2000, koje dolaze iz ratnih rezervi Vojske Srbije, izravna je pomoć države Srbije državi Ukrajini. Posrednici su samo formalno izbjegavanje izravne potpore. Zanimljiva je i činjenica da je Srbija isključila mogućnost isporuke streljiva Ruskoj Federaciji.
Rusi u više navrata uništavali ukrajinska skladišta
Rusija čini sve da umanji mogućnost dostave naoružanja Ukrajini, odnosno poveća opskrbu svoje vojske. U jesen 2014. godine, agenti ruske vojne obavještajne službe GRU digli su u zrak dva skladišta streljiva kod mjesta Zlin u Češkoj. U prvoj diverziji uništeno je 50, a u drugoj 100 tona streljiva kupljenog za potrebe ukrajinske vojske.
Još uvijek je u sjećanju katastrofalan požar na letu MEM3032, ukrajinske prijevozničke kompanije Meridian Air Cargo. Transportni avion Antonov, An-12, koji je 17. srpnja 2022. godine prevozio ubojna sredstva iz Srbije za Jordan iznenada se zapalio u letu i eksplodirao iznad Grčke. Uzrok nikad nije razjašnjen.
Krajem istog mjeseca, pored bugarskog grada Konobata, u zrak je odletjelo uskladišteno streljivo u vlasništvu dilera naoružanja Emiliana Gebreva. Prema njegovim riječima iza diverzije stoje Rusi. Ruski napori za povećanje proizvodnje očito ne zadovoljavaju potrebe jer i dalje dovlače streljivo iz Sjeverne Koreje i Islamske Republike Iran.
Beograd ulazi u jednosmjernu ulicu prema NATO-u i EU
Zapad je s malom zadrškom inicirao povećanje proizvodnje streljiva NATO kalibra. Međutim, ne treba sumnjati u mogućnosti povećanja proizvodnih kapaciteta najrazvijenijih država svijeta.
Također, nikako ne treba zanemariti doprinos država bivšeg Varšavskog ugovora.
Države koje su nekad patile u bratskom zagrljaju Moskve sigurno će dati maksimalan doprinos u zaustavljanju ruske agresije. Nitko više ne hita u zagrljaj starijeg brata iz Moskve. Doduše, Srbija nikad nije bila pod ruskom čizmom.
Zbog toga, vojnu podršku koju Beograd pruža Kijevu treba razumjeti kao ulazak Beograda u jednosmjernu ulicu koja vodi prema NATO savezu i Europskoj uniji. Pametnom je i komarac muzika!