Iako ukrajinski napad dronovima na Moskvu nije postigao nikakav neposredni vojnički učinak, već se sad mogu pretpostaviti negativne srednjoročne posljedice prvog ozbiljnijeg pokušaja udara na rusku predstojnicu.
Prvo, ukrajinski jeftini dronovi prodrli su 430 kilometara unutar zračnog prostora Ruske Federacije. Došli su do grada sa najjačom protuzračnom obranom na svijetu. Barem je tako tvrdila ruska propaganda.
Ukrajinske bespilotne letjelice napale su u utorak ujutro Moskvu i Podmoskovlje. Govori se o različitom broju bespilotnih letjelica koje su krenule u napad. Prema ruskom ministarstvu obrane, u napadu je sudjelovalo osam dronova. Pet ih je oboreno, a preostala tri potisnuta su sredstvima elektroničkog ratovanja.
U napadu sudjelovalo oko 30 dronova
Dvije osobe u Moskvi zatražile su liječničku pomoć s lakšim ozljedama. Nekoliko je zgrada pretrpjelo manju štetu. Ipak, za razliku od svog ministra obrane, Vladimir Putin nije u poziciji lagati baš o svemu svojim sugrađanima.
Pogotovo kad su u pitanju dokazi koji se, gotovo u realnom vremenu, šire putem društvenim mrežama. Vrhovni zapovjednik Vojske Ruske Federacije izjavio je kako se “…protuzračna obrana na zadovoljavajući način nosila s prijetnjom….”.
Dakle, PZO Moskve nije bila izvrsna ili odlična. Bila je zadovoljavajuća. To je vrlo česti eufemizam koji se koristi za prikrivanje stvarnih slabosti sustava. Prema izvještavanju ruskih medija, u napadu je sudjelovalo do 30 dronova nepoznatog porijekla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dronovi su nadlijetali elitni dio grada
Prikazan je dokaz obaranje jednog drona raketom zemlja-zrak. Također je snimljena jedna eksplozija na otvorenom polju. No, sad brojevi nisu presudni. Svi dronovi, koji su eksplodirali doletjeli su iz pravca zapad – jugozapad, u zahvatu autoputa Rubljove – Uspenskoje.
U tom zemlje dijelu su službene Putinove rezidencije, kao što su Barviha i Novo-Ogarjovo, kao i prestižne rezidencije i naselja daća jos iz sovjetskih vremena. Na ovom području prosječna cijena vikendice iznosi od 5 do 10 milijuna dolara, a cijena kuće od 30-40 milijuna dolara.
Dakle, dronovi su nisko nadlijetali dio grada koji se naziva Rubljovka, ekskluzivno područje stanovanja ruskih oligarha i bogataša, a ne sirotinju koja živi u poluraspadnutim stanovima još iz sovjetskog vremena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ozbiljna pomutnja u djelovanju sustava
Najbliži udar bio je na Lenjinskom prospektu. Don je udario u vrh zgrade od 14 katova koja je udaljena desetak kilometara zračne linije od Crvenog trga. Druga eksplozija dogodila se 14 kilometara od središta grada u ulici Profsojuznaja na broju 98.
Najdalja lokacija na kojoj je, u letu prema nepoznatoj meti, zaustavljen dron kamikaza, nalazi se 20 jugoistočno od središta Moskve. Dron je eksplodirao na stambenoj zgradi od 24 kata u Atlasovoj ulici. Iako je djelovala protuzračna obrana, tri drona, koji su se u niskom letu vjerojatno kretala prema nekom vojnom ili industrijskom objektu, zaustavile su višekatnice.
Udarac u stambene zgrade dogodio se vjerojatno kao posljedica intenzivnog ometanja GPS signala. Zapovjedništvo obrane Moskve aktiviralo je također sirene za uzbunjivanje. Usprkos tim mjerama, nema informacija o zaustavljanju civilnog zračnog prometa, kojeg se u uvjetima djelovanja protuzračne obrane inače obavezno prizemljuje ili rerutira na druge destinacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Upotrebljen dosad neviđen dron
To sve ukazuje na ozbiljnu pomutnju u djelovanju sustava obrane Moskve. Iz amaterskih snimaka da se zaključiti da se radilo o dva tipa dronova. Jedan je poznati UJ-22 Airborne. Ova bespilotna letjelica može isporučiti borbeni teret mase 20 kilograma na daljinu od 800 kilometara ako leti krsterećom brzinom od 120 kilometara na sat.
Klasične je konstrukcije i podsjeća na klipni avion, visokokrilac. Drugi tip kamikaza-drona, upotrijebljenog u napadu na Moskvu 30. svibnja, jest bespilotna letjelica kakvu javnost do sada nije vidjela u operativnoj upotrebi.
Radi se o dronu naziva Beaver, u prijevodu Dabar. Dabar je letjelica tipične “canard” ili patka konstrukcije. Osnovna prepoznatljiva karakteristika te vrste dronova je smještaj kormila visine prema nosnom dijelu letjelice, dok se krilo, koje stvara većinu uzgona, nalazi pričvršćeno na stražnjem dijelu trupa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Napad otvara brojna pitanja
Ova malo neobična konstrukcija ima prednosti i nedostatke. Smanjen ukupni otpor letjelice, što automatski povećava dolet, vjerojatan je osnovni razlog zbog kojeg primijenjeno takvo konstruktorsko rješenje. Nema podataka o nosivosti niti doletu Dabra. Međutim, očito se Dabar uspio prošuljati kroz višeslojnu protuzračnu obranu Moskve.
Sličan koncept konstrukcije zmaja primijenjen je i kod iranskog drona Ababil-2. Oba drona koristila su klipne motore.
Činjenica da su snage iz Kijeva s najprimitivnijim dronovima stigle do Moskve otvara pitanje – što ako krenu s nekim ozbiljnim sredstvom? Sigurno je da Ukrajina u dogledno vrijeme neće imati na raspolaganju borbena sredstva kojima bi mogla ozbiljno oštetiti kritičnu infrastrukturu prijestolnice svih Rusa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Moskva kao simbol snage vlasti
Međutim, što ako prisustvo neidentificiranih letećih objekata dovete do poremećaja civilnog zračnog prometa? Što ako uzbune za zračnu opasnost postanu svakodnevnice ruske predstojnice? Što ako sadašnji ruski predsjednik ude u izbornu 2024. godinu sa stalnom prijetnjom napada iz zraka na Moskvu?
Moskva predstavlja simbol snage sadašnje vlasti. Nema govora o tome da ovakvi jednostavni i jeftini dronovi imaju šanse protiv sredstava protuzračne obrane kojom raspolažu Rusi. Ipak, očito je broj sredstava PZO-a koja brani stolni grad Ruske Federacije nedovoljan.
Manjak empatije za bogataše
Zbog toga će Vojska Ruske Federacije morati povući borbena sredstva ove namjene sa ostalih važnih objekata. To automatski znači manje PZO sustava za obranu drugih lokacija. Zanimljivo, komentari na ruskim društvenim mrežama nisu pokazali preveliku zabrinutost zbog napada na ekskluzivno zonu stanovanja bezobrazno bogate i bahate nacionalne elite.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zbog izostanka empatije za bogataše, Putinov propagandist Vladimir Solovjev, u svojoj TV emisiji morao je podsjetiti gledatelje s “…da su i oni su Rusi”. Napad je izvršen tijekom dana. Očita namjera bila je demonstracija nesposobnosti ruske vojske da zaustavi spore bespilotne letjelice. To je napadačima definitivno uspjelo.
Ovaj put nije djelovala ruska protuzrakoplovna artiljerije. Međutim, ako vojska želi osigurati Moskvu od daljnjih napada ove vrste, očito u obranu mora uključiti i automatske topove. To, uz ometanje GPS signala, znači i tisuće svjetlećih metaka iznad glavnog grada. Rat polako dotiče i nedodirljivu utvrdu “Ruskog sveta”.
Vojni komentator: Spori, teretni dronovi lako su probili obranu Moskve. Što će biti s Putinom kad Ukrajinci dobiju ozbiljnije oružje?
Vladimir Putin nije u poziciji lagati građanima o baš svemu
Očita namjera bila je se demonstracija nesposobnosti ruske vojske da zaustavi spore bespilotne letjelice. U tome se sigurno i uspjelo
Iako ukrajinski napad dronovima na Moskvu nije postigao nikakav neposredni vojnički učinak, već se sad mogu pretpostaviti negativne srednjoročne posljedice prvog ozbiljnijeg pokušaja udara na rusku predstojnicu.
Prvo, ukrajinski jeftini dronovi prodrli su 430 kilometara unutar zračnog prostora Ruske Federacije. Došli su do grada sa najjačom protuzračnom obranom na svijetu. Barem je tako tvrdila ruska propaganda.
Ukrajinske bespilotne letjelice napale su u utorak ujutro Moskvu i Podmoskovlje. Govori se o različitom broju bespilotnih letjelica koje su krenule u napad. Prema ruskom ministarstvu obrane, u napadu je sudjelovalo osam dronova. Pet ih je oboreno, a preostala tri potisnuta su sredstvima elektroničkog ratovanja.
U napadu sudjelovalo oko 30 dronova
Dvije osobe u Moskvi zatražile su liječničku pomoć s lakšim ozljedama. Nekoliko je zgrada pretrpjelo manju štetu. Ipak, za razliku od svog ministra obrane, Vladimir Putin nije u poziciji lagati baš o svemu svojim sugrađanima.
Pogotovo kad su u pitanju dokazi koji se, gotovo u realnom vremenu, šire putem društvenim mrežama. Vrhovni zapovjednik Vojske Ruske Federacije izjavio je kako se “…protuzračna obrana na zadovoljavajući način nosila s prijetnjom….”.
Dakle, PZO Moskve nije bila izvrsna ili odlična. Bila je zadovoljavajuća. To je vrlo česti eufemizam koji se koristi za prikrivanje stvarnih slabosti sustava. Prema izvještavanju ruskih medija, u napadu je sudjelovalo do 30 dronova nepoznatog porijekla.
Dronovi su nadlijetali elitni dio grada
Prikazan je dokaz obaranje jednog drona raketom zemlja-zrak. Također je snimljena jedna eksplozija na otvorenom polju. No, sad brojevi nisu presudni. Svi dronovi, koji su eksplodirali doletjeli su iz pravca zapad – jugozapad, u zahvatu autoputa Rubljove – Uspenskoje.
U tom zemlje dijelu su službene Putinove rezidencije, kao što su Barviha i Novo-Ogarjovo, kao i prestižne rezidencije i naselja daća jos iz sovjetskih vremena. Na ovom području prosječna cijena vikendice iznosi od 5 do 10 milijuna dolara, a cijena kuće od 30-40 milijuna dolara.
Dakle, dronovi su nisko nadlijetali dio grada koji se naziva Rubljovka, ekskluzivno područje stanovanja ruskih oligarha i bogataša, a ne sirotinju koja živi u poluraspadnutim stanovima još iz sovjetskog vremena.
Ozbiljna pomutnja u djelovanju sustava
Najbliži udar bio je na Lenjinskom prospektu. Don je udario u vrh zgrade od 14 katova koja je udaljena desetak kilometara zračne linije od Crvenog trga. Druga eksplozija dogodila se 14 kilometara od središta grada u ulici Profsojuznaja na broju 98.
Najdalja lokacija na kojoj je, u letu prema nepoznatoj meti, zaustavljen dron kamikaza, nalazi se 20 jugoistočno od središta Moskve. Dron je eksplodirao na stambenoj zgradi od 24 kata u Atlasovoj ulici. Iako je djelovala protuzračna obrana, tri drona, koji su se u niskom letu vjerojatno kretala prema nekom vojnom ili industrijskom objektu, zaustavile su višekatnice.
Udarac u stambene zgrade dogodio se vjerojatno kao posljedica intenzivnog ometanja GPS signala. Zapovjedništvo obrane Moskve aktiviralo je također sirene za uzbunjivanje. Usprkos tim mjerama, nema informacija o zaustavljanju civilnog zračnog prometa, kojeg se u uvjetima djelovanja protuzračne obrane inače obavezno prizemljuje ili rerutira na druge destinacije.
Upotrebljen dosad neviđen dron
To sve ukazuje na ozbiljnu pomutnju u djelovanju sustava obrane Moskve. Iz amaterskih snimaka da se zaključiti da se radilo o dva tipa dronova. Jedan je poznati UJ-22 Airborne. Ova bespilotna letjelica može isporučiti borbeni teret mase 20 kilograma na daljinu od 800 kilometara ako leti krsterećom brzinom od 120 kilometara na sat.
Klasične je konstrukcije i podsjeća na klipni avion, visokokrilac. Drugi tip kamikaza-drona, upotrijebljenog u napadu na Moskvu 30. svibnja, jest bespilotna letjelica kakvu javnost do sada nije vidjela u operativnoj upotrebi.
Radi se o dronu naziva Beaver, u prijevodu Dabar. Dabar je letjelica tipične “canard” ili patka konstrukcije. Osnovna prepoznatljiva karakteristika te vrste dronova je smještaj kormila visine prema nosnom dijelu letjelice, dok se krilo, koje stvara većinu uzgona, nalazi pričvršćeno na stražnjem dijelu trupa.
Napad otvara brojna pitanja
Ova malo neobična konstrukcija ima prednosti i nedostatke. Smanjen ukupni otpor letjelice, što automatski povećava dolet, vjerojatan je osnovni razlog zbog kojeg primijenjeno takvo konstruktorsko rješenje. Nema podataka o nosivosti niti doletu Dabra. Međutim, očito se Dabar uspio prošuljati kroz višeslojnu protuzračnu obranu Moskve.
Sličan koncept konstrukcije zmaja primijenjen je i kod iranskog drona Ababil-2. Oba drona koristila su klipne motore.
Činjenica da su snage iz Kijeva s najprimitivnijim dronovima stigle do Moskve otvara pitanje – što ako krenu s nekim ozbiljnim sredstvom? Sigurno je da Ukrajina u dogledno vrijeme neće imati na raspolaganju borbena sredstva kojima bi mogla ozbiljno oštetiti kritičnu infrastrukturu prijestolnice svih Rusa.
Moskva kao simbol snage vlasti
Međutim, što ako prisustvo neidentificiranih letećih objekata dovete do poremećaja civilnog zračnog prometa? Što ako uzbune za zračnu opasnost postanu svakodnevnice ruske predstojnice? Što ako sadašnji ruski predsjednik ude u izbornu 2024. godinu sa stalnom prijetnjom napada iz zraka na Moskvu?
Moskva predstavlja simbol snage sadašnje vlasti. Nema govora o tome da ovakvi jednostavni i jeftini dronovi imaju šanse protiv sredstava protuzračne obrane kojom raspolažu Rusi. Ipak, očito je broj sredstava PZO-a koja brani stolni grad Ruske Federacije nedovoljan.
Manjak empatije za bogataše
Zbog toga će Vojska Ruske Federacije morati povući borbena sredstva ove namjene sa ostalih važnih objekata. To automatski znači manje PZO sustava za obranu drugih lokacija. Zanimljivo, komentari na ruskim društvenim mrežama nisu pokazali preveliku zabrinutost zbog napada na ekskluzivno zonu stanovanja bezobrazno bogate i bahate nacionalne elite.
Zbog izostanka empatije za bogataše, Putinov propagandist Vladimir Solovjev, u svojoj TV emisiji morao je podsjetiti gledatelje s “…da su i oni su Rusi”. Napad je izvršen tijekom dana. Očita namjera bila je demonstracija nesposobnosti ruske vojske da zaustavi spore bespilotne letjelice. To je napadačima definitivno uspjelo.
Ovaj put nije djelovala ruska protuzrakoplovna artiljerije. Međutim, ako vojska želi osigurati Moskvu od daljnjih napada ove vrste, očito u obranu mora uključiti i automatske topove. To, uz ometanje GPS signala, znači i tisuće svjetlećih metaka iznad glavnog grada. Rat polako dotiče i nedodirljivu utvrdu “Ruskog sveta”.