Vrdoljak, dok je bio u Vladi, postavio prijatelja ugostitelja za šefa HEP-a pa mu dao otkaz. Država sad to skupo plaća
Nekad moćni HNS-ovac Tomislavu Šeriću je tepao da je 'pizza majstor', jer je vodio pizzeriju. A onda ga smijenio, tvrdeći zbog loših rezultata
O političkom kadroviranju u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), i to u nekim slučajevima na najnižim razinama te državne tvrtke, u medijima se piše već godinama.
Sada, dok se čeka rasplet zapošljavanja u HEP-u s kojim USKOK povezuje bivšu HDZ-ovu državnu tajnicu Josipu Rimac, na sudu je nepravomoćno okončan drugi slučaj, onaj iznenadne smjene Tomislava Šerića. On je bio predsjednik uprave HEP-a u mandatu Vlade koju je osnovala Kukuriku koalicija, odnosno dok je premijer bio Zoran Milanović.
Prema nepravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Zagrebu, u koju je Telegram dobio uvid, Šerić je bez ikakvog valjanog razloga opozvan s čela HEP-a. Sudski spor već sada državnu kompaniju košta nekoliko desetaka tisuća kuna.
Kronologija spornog slučaja
Kronologija, koju je i sam sud do detalja analizirao, za ovaj je slučaj iznimno bitna. Ona počinje još 2012. kada je Milanovićeva vlada počela kadrovirati u državnim tvrtkama. HEP je tada vodio HNS-ov Zlatko Koračević, kojeg je podržavao ondašnji predsjednik HNS-a, SDP-ovog koalicijskog partnera, Radimir Čačić. Nakon tragične prometne nesreće koju je skrivio u Mađarskoj, Čačić se u studenom 2012. povlači iz Vlade, a drugi moćni HNS-ovac Ivan Vrdoljak dolazi na njegovu poziciju ministra gospodarstva.
Tada Vrdoljak preuzima i kadroviranje u državnim firmama, no najviše će mu u fokusu biti upravo HEP. Tomislava Šerića uspijeva dovesti za predsjednika uprave HEP-a već u svibnju 2013. godine. Sam će kasnije priznati da mu je Šerić bio prijatelj i da ga je on osobno instalirao na tu funkciju.
Budući da je Šerić do tada bio poznatiji po ugostiteljskoj karijeri nego onoj u HEP-u, Vrdoljak ga je prozvao ‘pizza majstorom’. Naime, Šerić je svojevremeno vodio pizzeriju Oliva u Osijeku.
Pizza majstor na čelu HEP-a
“Da, ja sam ga tako nazvao. To mi je bivši prijatelj. Šerića imenujem za predsjednika uprave HEP-a, dogovorimo se za ciljeve i on to ne ispuni. Ja ga smijenim nakon godinu dana. HEP napravi nakon toga bolje rezultate nego za njegova mandata. Nakon toga se on miče od mene, odlazi u Most i od strane Mosta je imenovan u Nadzorni odbor Končara”, prisjećao se Vrdoljak u kratkim crtama ali otvoreno, gostujući na N1, Šerićeve epizode na čelu HEP.
Međutim, zbog tog Vrdoljakovog – “ja sam ga postavio, ja sam ga i smijenio” načela – HEP se sada već godinama povlači po sudu, te ulaže značajne novce u dokazivanje ispravnosti postupanja svog Nadzornog odbora. Naime, Nadzorni odbor HEP-a formalno je zadužen za imenovanje predsjednika Uprave.
Tako je bilo i u Šerićevom slučaju. Na prijedlog Vlade Nadzorni odbor HEP-a imenovao ga je predsjednikom Uprave u svibnju 2013. godine. Istovremeno s te je funkcije otišao Zlatko Koračević.
Šerić je najavio uspjeh, no…
S Vrdoljakovim čovjekom i prijateljem iz studentskih dana, koji je preuzeo najznačajniju domaću kompaniju, tih je dana imao prilike razgovarati sadašnji Telegramov novinar Drago Hedl. Šerić mu je ponosno najavio da će na čelu HEP-a biti jednako uspješan kao i u vođenju poznate pizzerije u Osijeku.
Međutim, svega godinu i četiri mjeseca kasnije već je morao otići. U rujnu 2014. Vrdoljak na Vladi izražava svoje nezadovoljstvo njegovim radom, tvrdi da promjene idu presporo i žali se što komunikacija sa strukturama u HEP-u nije dobra. Za sve to okrivljuje upravo Šerića.
“HEP je počeo gubiti bitku na tržištu brže nego što se moglo očekivati”, uvjeravao je tada javno Vrdoljak dok se istovremeno u kuloarima nagađalo da je pravi razlog za smjenu bilo Šerićevo protivljenje gradnji Termoelektrane u Osijeku. To je, naime, Vrdoljaku bio važan predizborni cilj, dok uprava HEP-a sa Šerićem na čelu u tome nije vidjela baš nikakvu računicu. Vrdoljak je pak to odlučno demantirao.
Sporna odluka Nadzornog odbora
Šerića Nadzorni odbor HEP-a razrješava u rujnu 2014. godine. U odluci stoji da su razlozi za to: “sporost u izvršenju preuzetih obveza na restrukturiranju HEP-a i pokretanju ulaganja u kapitalne projekte proizvodnje, nesnalaženje u komuniciranju s ključnim strukturama HEP-a, te nedovoljna realizacija programa rada uprave HEP-a”.
Uvjeren da je u pitanju tek paušalno obrazloženje, Šerić godinu kasnije, u rujnu 2015., podnosi tužbu i traži da se odluka o opozivu poništi.
HEP objašnjava da su svi razlozi zbog kojih je opozvan utemeljeni i zakoniti. Trgovački sud u Zagrebu nakon prvog postupka doista i odbija Šerićevu tužbu. Kažu da je mogao biti smijenjen i da je sve provedeno po zakonu.
Greške u postupku protiv HEP-a
No, Visoki trgovački sud RH prihvaća Šerićevu žalbu i vraća suđenje 2019. na početak. Ključan razlog za to bili su dokumenti koje je Šerić naknadno priložio kao dokaze o svom radu u vrijeme dok je vodio HEP. Trgovački sud nije ih u prvi mah prihvatio zaključivši kako je s njima zakasnio. To je bila bitna povreda Zakona o kaznenom postupku pa je sve moralo biti analizirano iznova.
Među tim dokumentima bila je i Prva faza restrukturiranja koju su u srpnju 2013. prihvatili i Nadzorni odbor i predstavnici radnika.
“O uspješnosti započetog restrukturiranja govore i rezultati. Smanjen je broj radnika s 13,5 tisuća na 11,5 tisuća radnika. Nikada nam nadzorni odbor nije radio problem oko pokretanja ulaganja u kapitalne projekte proizvodnje. Imali smo veliki uspjeh s Plominom C za koji smo dobili tri ponude inozemnih ponuditelja. Nakon što je moja uprava otišla nije završen niti jedan projekt”, dodatno je na sudu pojasnio sam Šerić podsjećajući kako su dobili i tzv. razrješnicu i odobrenje za nastavak rada. “Razlozi za moj opoziv jednostavno su bili izmišljeni”, dodao je.
Što je na sve rekao Vrdoljak?
U svom iskazu na sudu Ivan Vrdoljak spominjao je sporost u restrukturiranju i provođenju projekata u HEP-u. Prisjetio se i da su u to vrijeme prvi puta dobili od sindikata prijetnju da će provesti štrajk zbog nekomunikacije i nesudjelovanja sindikata i radničkog vijeća u procesu restrukturiranja.
“Plan uprave sastojao se od 40 točaka do kojih je 20 trebalo biti realizirano još 2013. a ostatak tijekom 2014. godine. Među kapitalnim projektima kojima je trebala biti povećana proizvodnja bili su termoelektrana Plomin, hidroelektrana Senj-Kosinj, termoelektrana u Osijeku, hidroelektrana Ombla, dvije elektrane u Sisku i Osijeku, te rekonstrukcija većih dijelova hidro potencijala. Mene kao predsjednika Skupštine HEP-a nisu informirali o definiranim rokovima i osiguranim sredstvima za navedene projekte, te je upravo to bio razlog u sumnju njihove realizacije”, uvjeravao je Vrdoljak.
Sud: ‘Razlozi za opoziv nisu dokazani’
Kada je sud u konačnici dobio sve dokumente koje je Šerićeva uprava slala Nadzornom odboru HEP-a, na osnovu njih je zaključio kako doista nije točno da ondašnji predsjednik Uprave nije dobro radio i komunicirao, te da je restrukturiranje i provođenje projekata išlo presporo. Tim više, primjećuje sud u najnovijoj presudi, što rokovi i nisu bili precizno definirani.
“HEP nije dostavio Zapisnike sa sjednica Nadzornog odbora iz kojih bi bilo razvidno da je bio donesen zaključak o nezadovoljstvu radom Tomislava Šerića”, navodi se u nepravomoćnoj presudi kojom je poništen opoziv imenovanja nekadašnjeg predsjednika Uprave HEP-a. HEP je na tu odluku suda nedavno uložio žalbu. Šerić je, pak, lani, kako je ekskluzivno objavio Lider, osnovao fond za ulaganje u bitcoin i kriptovalute.