Vrh specijalne policije nije želio otkriti počinitelje ratnog zločina u Gruborima 1995. godine, uvjeren je Vrhovni sud RH

Na novom suđenju treba ispitati zašto su svjedoci mijenjali iskaze

07.11.2013., Split - Vjezba Specijalne policije na brodu Marko Polo usidrenom u Trajektnoj luci Split.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Večernji list/PIXSELL

Tko je mogao spriječiti zločin u Gruborima? Zašto taj zločin nije rasvijetljen? Pitanja su to što ih je nedvosmisleno postavio Vrhovni sud Republike Hrvatske ukidajući presudu kojom su dvojica pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko oslobođenja krivnje za ubojstva šest civila srpske nacionalnosti u tom zaseoku u Lici 25. kolovoza 1995. godine. Kroz Grubore su specijalci, a među njima i 20-ak pripadnika ATJ Lučko, prošli tijekom operacije čišćenja terena uoči prolaska “Vlaka slobode” iz Zagreba za Split.

Tijekom suđenja Frani Drlji i Boži Krajini, dvojici vođa grupa ATJ Lučko, koji će se nakon ukidanja oslobađajuće presude morati ponovno pojaviti na sudu, utvrđeno je kako su upravo oni i njihovi suborci tog dana prošli kroz Grubore. Nakon što je u selu ubijeno šest staraca, njihove kuće su i zapaljene.

Tko je bio nadređen?

06.06.2014., Zagreb - Na Zupanijskom sudu donesena je oslobadjajuca nepravomocna presuda Frani Drlje i Bozi Krajini za ratni zlocin pocinjen u Gruborima nad srpskim civilima. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
Frano Drljo predvodio je jednu od skupina ATJ Lučko PIXSELL/PIXSELL

– Palež sela bio je jasan znak da se tamo dogodio zločin i da ga se više ni na koji način ne može prikriti. Bio je to nepobitan dokaz, ali na žalost ništa se nije učinilo da se ubojstva rasvijetle i da se pravi počinitelji kazne. Time je Hrvatskoj učinjena velika sramota, komentirao je za Telegram izvor dobro upućen u ovaj slučaj.
Upravo na tragu toga je i zaključak iz odluke Vrhovnog suda RH koji je doslovno napisao: – Dužni nadzor očekivao se prije svega od osoba koje su u hijerarhiji bile više pozicionirane nego optuženici (Drljo i Krajina op.a.), ali one usprkos spoznajama o zločinu nisu poduzele ništa kako bi se otkrili neposredni počinitelji. Međutim, to nije bilo predmet ovog kaznenog postupka.-

Zapovjednici ispitani kao svjedoci

Više pozicionirani od Drlje i Krajine, tada su bili Josip Ćelić, zapovjednik na terenu, Zdravko Janić, koordinator akcije pretrage terena, Josip Turkalj, zapovjednik ATJ Lučko, Željko Sačić, zamjenik zapovjednika specijalne policije i Mladen Markač, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za specijalnu policiju. Svi su oni bili svjedoci na prvom suđenju, a protiv Sačića je pokrenut kazneni postupak zbog zataškavanja ovog zločina.
Hoće li ovaj, gotovo rezignirani zaključak vrhovnih sudaca biti novi smjerokaz u procesuiranju zločina u Gruborima?

14.1.2014., Zagreb - Nastavak sudjenja Frani Drlji i Bozi Krajini za Zupanijskom sudu u slucaju Grubori, svjedok Mladen Markac. Photo: Petar Glebov/Pixsell
Mladen Markač je nakon oslobađajuće presude u Haagu bio svjedok u “slučaju Grubori” PIXSELL/PIXSELL

Sudbina Igora Benete

Do sada su se na optuženičkoj klupi našli tek Drljo i Krajina, iako je optužnica prvotno bila podignuta i protiv Igora Benete. Upravo su on i Drljo bili optuženi da su u Gruborima pucali u civile. No Beneta rasplet slučaja nije dočekao. Uoči početka suđenja Beneta je pronađen obješen u šumi u Otriću, ličkom seocetu, što je bilo gotovo simbolično. Iako se dugo sumnjalo da je Beneta ubijen, vjerojatno kako ne bi progovorio i eventualno razotkrio što se sve tog 25. kolovoza 1995. godine događalo u Gruborima, na kraju službene istrage zaključeno je da se ipak radilo o samoubojstvu.
Krajinu se teretilo da kao zapovjednik jedne od grupa nije spriječio svoje podređene pripadnike da ubijaju i pale po Gruborima.

Tko je mijenjao svjedočenja?

Na ponovljenom suđenju trebalo bi se posebno analizirati iskaze onih svjedoka koji su svoje riječi od početka procesa mijenjali, uglavnom ublažavali.

05.03.2012., Karlovac - Zamjenik ministra unutarnjih poslova RH Evelin Tonkovic zenskoj grupi "Korak" urucio je donaciju od 48 slikovnica za skloniste za Zensku grupu Korak. Donaciju je primila predsjednica Zenske grupe Korak Mirjana Dudukovic. Josip Celic, nacelnik PU Karlovacke. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Josip Čelić tvrdio je da mu je Sačić diktirao lažno izvješće PIXSELL/PIXSELL

Među ostalima to je učinio i zapovjednik Josip Čelić, koji je prvotno izjavio da je Sačiću pokazao kuda se koja grupa kretala i da su Grubori bili na upravcu upravo Drljine grupe. Čuo je i da je krajinina grupa prošla kroz selo. No, kasnije je relativizirao svoje riječi i naveo da je “Drljina grupa bila dužna proći kroz Grubore, budući da je taj prvac dobila prema rasporedu i vojnoj karti”.
I Stjepan Žinić, koji je vodio jednu od grupa tijekom postupka mijenjao je svjedočenje. Najprije tvrdi kako je vidio da 15 pripadnika ATJ Lučko napušta Grubore. Među njima su bili Drljo i Beneta, te Berislav Garić, Ivica Delimar, Marijan Huško… da bi naknadno ublažio svoje riječi uvjeravajući suce da ih nije osobno vidio, već je to “čuo u nekim razgovorima”.

U izvješćima ima i nešto istine

Vrhovni sud traži i da se posebno analiziraju izvješća napisana nakon akcije. Do sada je već sasvim jasno da dio njihovog sadržaja nije istinit, jer su naknadno prepravljana.

16.02.2015., Grubori - Napusteno selo Grubori, u okolici Knina, cesto se spominje u kontekstu ratnoga zlocina u RH. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
U Gruborima su zapaljene kuće nakon što su ubijeni civili PIXSELL/PIXSELL

– Jasno je da im je smisao bilo iskonstruirati oružani sukob što se navodno dogodio u Grubrima u kojem su i stradali civili, no pitanje je zašto bi neistinito bilo napisano da je u selo ušlo 20-ak pripadnika ATJ Lučko pod zapovjedništvom Frane Delje i Bože Krajine…”, primjećuju vrhovni suci tražeći da se u ponovljenom postupku valoriziraju i iskazi onih svjedoka koji se sjećaju da su pripadnici ATJ Lučko bili podjeljeni u skupine, da je jedan od pravaca njihovog kretanja bio i prolazak kroz Grubore, da je bilo pucnjave i ubijenih civila.

– Međutim, valorizacija iskaza znači i ocjenu riječi onih svjedoka kji se ne sjećaju ovih događaja. S više kritičnosti trebalo je analizirati iskaze onih svjedoka koji su odstupili od onoga što su prvotno rekli, naglašava Vrhovni sud RH.