Nekad je nužno odabrati stranu

Vrhovni suci objavili zašto su masovno glasali za Mrčelu, kažu da Milanovićev kandidat nema iskustva

Nastavljena je procedura oko izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda RH

Opća sjednice Vrhovnog suda je, kao što je poznato, podržala je suca Marina Mrčelu za predsjednika tog suda s 29 glasova, dok je sudac Radovan Dobronić, kandidat predsjednika RH, dobio samo četiri glasa.

Danas je objavljeno i obrazloženje takve odluke. Naime, 29 sudaca podržalo je Mrčelu jer, kažu, njegov životopis daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda RH.

Sudac Mrčela je, kažu, super

“Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja.

Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu”, stoji u obrazloženju, te se ističe kako jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda RH.

Evo zašto ne valja Dobronić

Dobronićeva kandidatura nije podržana jer je ocijenjeno da nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj. Zamjeraju mu što se bavio “uskim segmentom trgovačkog prava”, te što nema iskustva u rukovođenju.

“Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. Norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova”, obrazlažu svoj stav Vrhovni suci koji nisu podržali Dobronića.

Tvrde da u programu opće nije dao ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. “Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi u nekim trgovačkim stvarima, a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da ovaj kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost”, zaključuju.

Nitko više nije dovoljno dobar

Kratko su se osvrnuli i na kandidate koji nisu dobili niti jedan glas. Tako primjećuju da Barbari Gundić, kandidatkinja iz Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, nije iznijela niti jednu ideju za organizaciju rada Vrhovnog suda i rješenje postojećih zaostataka. Nije, napominju, iznijela ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini, a osim toga nema ni iskustva u radu kao sudac.

I program Lane Petö Kujundžić, kandidatkinje s Visokog kaznenog suda, nije dobio niti jedan glas, jer je ocijenjen šturim, bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. “Opća sjednica smatra da kandidatkinja ne bi mogla uspješno obavljati poslove predsjednice Vrhovnog suda”, pišu.

Ni iz programa odvjetnika Šime Savića nije, smatraju vrhovi suci, proizašla iznimna kvaliteta zbog koje bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. “Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno”, poručuju i podsjećaju kako dva suca Vrhovnog suda nisu podržala niti jednog kandidata.

Što će reći saborski Odbor?

Sada se očekuje da svoje mišljenje o kandidatima da saborski Odbor za pravosuđe. Saborska većina ovih se dana nije izjašnjavala o tome kakav će stav zauzeti prilikom glasovanja, jer, uvjeravaju, žele da cijeli javni poziv bude proveden transparentno.

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je kako podrška sucu Mrčeli dokazuje da suci nisu spremni odstupiti od svog samoupravljanja, dok on od početka predlaganjem kandidata van njihovog kruga želi unijeti promjene u hrvatsko sudstvo, pa i pravosuđe u cjelini.